U Crnoj Gori onlajn nasilje nad ženama u politici alarmantan je problem koji zahtijeva hitnu pažnju i akciju, a za njegovo suzbijanje ključno je krenuti od sistema obrazovanja, saopšteno je na konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Programska direktorica te NVO Teodora Gilić kazala je na konferenciji “Govor mržnje i online nasilje na političkoj sceni Crne Gore – Kako do sigurnijeg online prostora za žene?” da je onlajn nasilje nad ženama u politici alarmantan problem koji zahtijeva hitnu pažnju i akciju.

„Ono predstavlja direktnu prijetnju ne samo ženama koje se bave politikom, novinarstvom i drugim vrstama javno-političkog angažmana, već i samoj demokratiji. Internet i društvene mreže se sve više koriste za širenje mržnje, uznemiravanje, zastrašivanje i prijetnje pojedincima, i prema muškaracima i prema ženama, koji javno izražavaju svoj politički stav i samim tim su postali ozbiljan izazov za naše društvo“, rekla je Gilić.

Prema njenim riječima, to nije samo pitanje bezbjednosti pojedinaca, već i pitanje integriteta političkog sistema i društva u cjelini.

„Potreban je sistemski pristup i saradnja nevladinih organizacija sa drugim relevantnim akterima kako bismo osigurali da žene imaju slobodu da se izraze i učestvuju u političkom životu bez straha od nasilja i diskriminacije. Moramo se usredsrediti na edukaciju, osnaživanje žena da se suprotstave ovim oblicima nasilja, ali isto tako i da razvijemo mehanizme kojima cemo se protiv ovakvih oblika nasilja boriti“, poručila je Gilić.

Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Matija Maksimović smatra da je veoma važno osnažiti i sigurati veću zastupljenost žena u političkim institucijama ili u procesu donošenja odluka, bez obzira da se radi o državnom ili lokalnom nivou, prenosi PR Centar.

„Žene u politici meta su mnogobrojnih mizoginih i seksističkih napada, rodno-zasnovanih dezinformacija, rodno-zasnovanog govora mržnje, što za posljedicu ima diskreditaciju i obeshrabrivanje žena da stupe u političku scenu i na taj način doprinesu kvalitetnije kreiranju javnih politika“, naveo je Maksimović.

Prema njegovim riječima, kroz obrazovanje se može uticati na podizanje svijesti o štetnosti govora mržnje i njegovim dugoročnim posljedicama koji ostavlja na društvo.

„Neophodno je da pravni okviri budu ojačani radi efikasnijeg suzbijanja onlajn nasilja. Jasnim i strožim izmjenama zakona koji regulišu ovakvo ponašanje staviće se do znanja da društvo više neće trpjeti diskriminaciju i netoleranciju“, kazao je Maksimović.

Ocijenio je da tehnološke platforme imaju ključnu ulogu u suzbijanju onlajn nasilja.

„Razvijanjem i primjenom efikasnih algoritama za prepoznavanje i uklanjanje ranjivih sadržaja može se značajno doprinijeti stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja. Svaki pojedinac i pojedinka imaju odgovornost da promovišu pozitivan dijalog i suprotstave se svakom vidu govora mržnje“, naveo je Maksimović.

Tokom I panela „Koliko su žene u politici ravnopravne sa muškaricma?“, članica Odbora za ljudska prava i slobode Drita Lola kazala je da žene suočavaju sa nedostakom povjerenja.

„Statistika pokazuje da se političarima ne vjeruje u velikoj mjeri. Dodatni izazov koji imate kao žena je što vam ni muške kolege ne vjeruju. Tako da se suočavate sa dvorstrukim nepovjerenjem. Ne otvara vam se prostor da napredujute u politici“, navela je Lola.

Smatra da se politička scena u Crnoj Gori svela na deklarativno zalaganje za vrijednosti i na svođenje na lično.

„Treba da se udružimo u zajedničkoj akciji da ovaj narativ promijenimo i da radimo na destigmatizaciji žena. Nasilje ne dolazi sa ulice, već se iz skupštine i javne pozornice, prelivase na društvo“, rekla je Lola.

Ocijenila je da je veoma mali prostor dat ženama za odlučivanje u političkim partijama i skupštini Crne Gore.

Lola je ukazala i da mediji dodatno viktimizuju žene i da bi trebalo da porade po tom pitanju zbog značajne uloge koju imaju, prenosi PR Centar.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je u bronijm segmetima loš položaj žena u Crnoj Gori.

„Na više načina se obeshrabruju žene da se bave bilo kojim javnim poslom. To dokazuje i bilo koji procenat žena na mjestima odlučivanja i u politici. Mislim da je u Crnoj Gori problem supstanca društva. Ubijeđen sam da nemamo dovoljan procenat ljudi koji progresivno razmišljaju, zbog toga smo pogodno tlo za brojne retrogradne politike“, kazao je Mugoša.

Ocijenio je da je u Crnoj Gori najveći izazov promjena svijesti.