Crna Gora je u evropskom vrhu po pitanju unosa soli, fizičkoj neativnosti, gojaznosti, konzumirnaju alkoholnih pića, kao i duvana i duvanskih proizvoda, što posebno zabrinjava, rekao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ), Boban Mugoša.
Prema njegovim riječima, kolektivno ili narodno zdravlje u Crnoj Gori je i dalje taoc nasljeđa, nezdravih navika i stilova života.
„Kada se radi o nasleđu ono se prije svega odnosi na ishranu, gdje, bez obzira što smo mediteranska zemlja, i dalje koristimo dosta rafinisanih mesnih prerađevina, gaziranih i zaslađenih napitaka, usoljenog mesa i posebno alkoholnih pića“, pojasnio je Mugoša u intervjuu za agenciju MINA.
Kako je kazao da je prema svim istraživanjima Crna Gora u evropskom vrhu kada se radi o unosu soli, fizičkoj neativnosti, gojaznosti, konzumirnaju alkoholnih pića i duvana i duvanskih proizvoda.
„Posebnu poteškoću predstavlja činjenica da se u svim navedenim stanjima radi o navikama koje su duboko usađeni i od rane mladosti usvojeni obrasci ponašanja koji su veoma teški za promjenu, odvikavanje i odbacivanje“, naveo je Mugoša.
On je rekao da primarna prevencija kod mladih osoba koje nijesu usvojile nezdrave stilove života daje dobre rezultate i da raduje činjenica da se sve veći broj mladih posvjećuje zdravlju i zdravim stilovima života, ali sa aspekta narodnog zdravlja.
„Pravi rezultati će izostati sve dok mjere odvikavanja i napuštanja nezdravih stilova kod starijih ne budu prepoznate i usvojene na pravi način“, poručio je Mugoša.
Kako je naveo, prošla godina epidemije i masovnih oboljevanja zaraznih bolesti se nije značajnije razlikovala od prethodnih.
„Ono što je obilježilo prošlu godinu je svakako povećano obolijevanje od morbila – malih boginja od kojih su registrovana ukupno 203 slučaja tokom prošle godine“, kazao je Mugoša.
On smatra da sam apsolutni broj nije veliki, ali da zabrinjava činjenica da godinama unazad nije bilo morbila, zbog čega se zaboravilo koliko one mogu biti opasne i razarajuće.
„Na svu sreću i za razliku od država iz okruženja, kod nas nije bilo zabilježenih smrtnih slučajeva iako je bilo nekoliko komplikovanijih situacija koje su se završile bez ozbiljnih posljedica“, rekao je Mugoša.
On je naveo da se nakon povećanja oboljevanja od morbila odziv na vakcinaciju poboljšao tokom prošle godine, posebno u generacijama djece rođene 2015. i 2016. godine što je za svaku pohvalu i radost.
„Međutim i dalje zabrinjava relativno nizak obuhvat djece rođene 2017. od kojih doduše mnoga još i nijesu kandidati da budu vakcinisani zbog svog uzrasta. Ovo ukazuje na novi trend sa kojim se suočavamo, a to je odlaganje vakcinacija do nekog starijeg uzrasta čime se na žalost podrazumjeva da djeca ostaju duže vremena nezaštićena od zaraznih bolesti“, kazao je Mugoša.
Istovremeno, naše društvo i dalje karakteriše prijemčivost poruka protivnika vakcinacije koji su državu doveli na korak od velikih epidemija zaraznih bolesti koje su decenijama unazad sprečavane upravo vakcinama.
Mugoša smtra da je zanimljivo pitanje kako je moguće navesti određeni broj roditelja da odlukom o odbijanju vakcinacije ugroze život svog djeteta, ali i mnogih drugih, posebno onih najslabijih koji nijesu kandidati za vakcinaciju i čiji životi zavise upravo od visokog kolektivnog imuniteta.
„Jedan od važnih faktora koji je doprinjeo tome da nam je društvo dovedeno na ivicu epidemije je činjenica da je vakcinacija učinila da se obolijevanje od zaraznih bolesti koje su harale svede na jako nizak nivo. Tako opasnosti od nevakcinisanja, odnosno primjeri obolijevanja i komplikacija zaraznih bolesti za čiju prevenciju se koriste vakcine, u potpunosti su zaboravljeni“, kazao je Mugoša.
On smatra da svi treba da udruže snage i energiju za dobrobit sve djece i njihove bolje i zdravije budućnosti.
„A ne da bespredmentno ukrštamo mišljenja dokazujući nešto što je davno dokazano, a to je korist vakcina za zdravlje i dobrobit djece. Slušajući antivakcinaliste izgleda kao da ništa ne raduje pedijatra više nego kad vidi bolesno dijete, a svi znamo koliko je to daleko od istine“, poručio je Mugoša.
Prema riječima Mugoše, prošle godine se preraspoređivanjem nabavki uspjelo u smanjenju nedostataka određenih reagenasa.
On je podsjetio da je Institut servis građana, odnosno domova zdravlja, opštih bolnica i Kliničkog centra i da se analize u njihovim laboratorijama rade po uputu kolega iz drugih zdravstvenih ustanova.
„Dešava se da je dobar dio traženih analiza neracionalan i sa aspekta medicine zasnovane na dokazima bespotrebani da je glavni krivac za nedostatke reagenasa“, naveo je Mugoša.
On je dodao da na broj takvih zahtjeva ne mogu da utiču.
„Ali se nadamo da će se uvođenjem smjernica i protokola za obradu pacijenata na nacionalnom nivou koje je planirano, postepeno broj analiza svjesti na realnu cifru čime će se osigurati kontinuirana dostupnost analiza svim pacijentima, naročito onima koji su zaista u potrebi za njima“, kazao je Mugoša.
Imajući u vidu da je pred nama sezona gripa, Mugoša je rekao da je nemoguće predvidjeti kakva će biti sezona.
„Prvi put smo ove godine krenuli sa nešto intenzivnijom promocijom nespecifičnih mjera prevencije, posebno takozvanog društvenog distanciranja koje podrazumjeva apel da se sve osobe sa respiratornim simptomima uzdrže od posjeta Kliničkom centru. Rezultati nam za sada idu u prilog“, naveo je Mugoša.
Upitan kakvav je odziv na vakcinaciju protiv gripa, on je odgovorio da je, nakon niza godina koje su bilježile nizak nivo vakcinacije protiv gripa, poslednje dvije – tri godine vakcinacija na zadovoljavajućem nivou, iako postoje određene grupe u kojima bi se obuhvat mogao poboljšati.
„Na svu sreću najbolje su vakcinisani oni koji su u najvećem riziku od komplikacija, a to su stariji od 65 godina, osobe u kolektivnom smještaju i hronični bolesnici“, kazao je Mugoša.
On je dao preporuke za očuvanje zdravlja.
„Usvajanje zdravih stilova života uz umjerenost u ishrani je najbolji recept za očuvanje zdravlja uz obilje fizičke aktivnosti, dosta sna i adekvatan odmor od svakodnevnih poslova“, saopštio je Mugoše.
Kako je rekao, ljudski organizam je gotovo pa savršena mašina koja treba redovan rad poput fizičke aktivnosti, ali i adekvatno održavanje, odnosno zdrave stilove života i pravilnu ishranu.
„Poštujući ta dva principa obezbijedićemo sebi ne samo puko odsustvo većine bolesti već i osjećaj zadovoljstva i blagostanja koji su prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji jako bitni elementi definicije zdravlja“, kazao je Mugoša.
On je poručio da je jako bitno da na bilo koje simptome bolesti prvo ne konsultujemo “doktora Googlea“, već školovani kadar koji je zahvaljujući zdravstvenom sistemu na poziv ili korak od nas.
Mugoša je rekao da je šest specijalista higijene, kojiko ih je zaposleno u IJZ, dovoljan broj.
„Međutim, prateći trendove kretanja broja stanovnika, posebno u Podgorici, ali i sužavanjem polja interesovanja i djelovanja postojećih specijalista u sklopu subspecijalizacija, u narednim godinama je moguće da će se javiti potreba za novim specijalistima higijene za šta će Institut i kompletan zdravstveni sistem biti u potpunosti spreman“, kazao je Mugoša.
Prošla godina je, prema njegovim riječima, donijela promjene na koje su ponosni, ali i izazove koji opominju.
„Ipak, pamtićemo je kao godinu uspjeha u kojoj smo realizovali najvažnije ciljeve i obavili zadatke predviđene Planom rada“ naveo je Mugoša.
Kako je rekao, ne smije se zaboraviti da je IZJ ustanova koja obavlja poslove na sva tri nivoa zdravstvene zaštite, koja u isto vrijeme služi kao naučno nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta i da je akreditovana naučno istraživačka ustanova kod Ministarstva nauke.
Mugoša je kazao da su uveli set međunarodnih standarda MEST ISO 9001 kojim su definisani zahtjevi sistema upravljanja kvalitetom cijelog Instituta.
„Organizacije koriste taj standard, koji predstavlja temelj za uspotstavljanje integrisanog sistema kvaliteta, da pokažu sposobnost da dosljedno obezbjeđuju proizvode i usluge koji zadovoljavaju kako krajnjeg korisnika tako i regulatorne zahtjeve“, pojasnio je Mugoša.
Uvođenjem seta standarda, nastavljeno je pojednostavljivanje procesa, ali i poboljšanju korisničkog iskustva.
Prema riječima Mugoše, opredijeljeni novac predviđen budžetom za plate zaposlenih kao i za reagense, medicinska sredstva i opremu, dovoljan je da obezbijedi adekvatno funkcionisanje najbitnijih službi Instituta, pod uslovom da se racionalno koriste kapaciteti, prvenstveno kada se radi o adekvatnom i po indikacijama sprovedenom upućivanju pacijeneta na skupe mikrobiološke pretrage.
„Moderna medicina podrazumijeva sve skuplje tehnologije i usluge, ali u našoj sredini oni se često neracionalno koriste posebno imajući u vidu da postoje jeftinije, tradicionalne, metode analiza koje ponekad iziskuju više vremena, ali pružaju adekvatne rezultate“, naveo je Mugoša.
On je rekao da su u prošloj godini sproveli desetine hiljada pretraga na hlamidije i mikoplazme od kojih je manje od deset odsto bilo pozitivno, pri čemu je značajna većina pretraga koje su zahtijevane bile skupe PCR analize uprkos postojanju jeftinijih seroloških analiza.
On je rekao da je Institut prva zdravstvena ustanova koja je uvela set standarda MEST ISO 9001:2015 i da je taj razvojni put zacrtan i za narednu godinu, kada će se intenzivirati rad na uvođenju novog seta standarda MEST ISO 17025 iz prošle godine.
„Time će laboratorije Instituta biti prve u državi koje posao obavljaju u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima i propisima kojima se uređuje oblast osposobljenosti i opremljenosti laboratorija“, pojasnio je Mugoša.
Time će se, prema njegovim riječima, obezbjediti apsolutnu objektivnost, nepristrasnost, povjerljivost i kvalitet laboratorijskih usluga, sve za dobrobit pacijenata i korisnika usluga Instituta.
Mugoša je najavio da će u ovoj godini Institut u apsolutnom fokusu pažnje imati unapređenje kapaciteta laboratorija uz investiranje u edukaciju kadra, skraćenje vremena čekanja na uzimanje uzoraka, kao i poštovanje prioriteta kada se radi o trudnicama, djeci i starima.
Posebna pažnja biće posvećena naučnom dijelu gdje se nabavkom najsavremenijeg uređaja za genetsku analizu mikroorganizama očekuje značajnije unapređenje na polju istraživanja mikroba koji nas okružuju
„Promocija zdravlja i zdravih stilova života će takođe zauzeti značajno mjesto i to prije svega proširivanjem aktivnosti Instituta uvođenjem modernih komunikaciono-promotivnih tehnika ali i intenziviranjem komunikacije sa opštom populacijom putem tradicionalnih kanala komunikacija“, kazao je Mugoša.