mladi beranaOd sjutra izabrani ljekari zakazuju specijalističke preglede za pacijente

Crnoj Gori na primarnom i sekundarnom nivou nedostaje 100 ljekara specijalista, a na tercijarnom, odnosno Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) još 100, saopštio je ministar zdravlja, Kenan Hrapović.

On je kazao da je urađena detaljna analiza kadrovskih potreba u zdravstvu, ali i analiza kadra koji se već nalazi na stručnom usavršavanju.

“Analiza je pokazala da nam u sljedećih pet godina na primarnom i sekundarnom nivou nedostaje 100 specijalista, a na tercijarnom nivou, odnosno KCCG još 100, što znači da ćemo svake sljedeće godine raspisivati po 40 specijalizacija godišnje“, rekao je Hrapović agenciji MINA.

On je kazao da u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi 1.647 ljekara, od čega 1.087 specijalista i 93 užih specijalista.

Na stručnom specijalističkom usavršavanju nalazi se 405 ljekara, dok je na užem specijalističkom usavršavanju njih 62.

“Povratkom ovih ljekara sa edukacije u zdravstveni sistem, smatramo da će se ojačati svi segmenti pružanja zdravstvenih usluga“, rekao je Hrapović.

On je naglasio da će dio ljekara koji se već nalaze na specijalizacij biti usmjeren na uže specijalizacije koje su deficitarne u Crnoj Gori.

“Prije svega radi se o hematologiji, reumatologiji za KCCG, a postoje i oblasti gdje se mora vršiti nadomještaj novim kadrom zbog odlaska ljekara u penziju“, istakao je ministar.

Hrapović je ukazao i da postoje oblasti u kojima je u međuvremenu obezbijeđeno dovoljno kadra, da bi sistem bio stabilan i da ne bi zavisio od toga da ljekar pojedinac napusti sistem i dovede do nestabilnosti u tom istom sistemu.

“Radi se prije svega o endokrinologiji gdje postoji dovoljan broj izvršilaca posebno u KCCG, ali i u najvećem dijelu opštih bolnica u Crnoj Gori što sistem čini stabilnim“, dodao je Hrapović.

Posljednjih šest godina su iz KCCG, prema njegovim riječima, otišla 42 ljekara, od čega 15 u penziju, jedan u Dom zdravlja Danilovgrad, jedan u CALIMS, tri na Medicinski fakultet.

“Dakle radi se o migracijama unutar sistema i oni svoje usluge i dalje obavljaju unutar crnogorskog sistema zdravstva“, naglasio je ministar.

Hrapović je ukazao da postoji značajan broj ljekara koji su sa primarnog nivoa prešli na sekundarni ili su svoj radni angažman nastavili u KCCG.

On je kazao da je poslednjih pet godina šest ljekara iz KCCG otišlo u inostranstvo i da postoji značajan broj njih koji žele da se vrati u javni zdravstveni sistem jer nisu zadovoljni radom u privatnom sektoru.

“Tako se prošle godine sedam ljekara iz privatnog sektora vratilo u javni zdravstveni sistem“, saopštio je Hrapović.

Na pitanje kako je zadovoljna pružanjem usluga u domovima zdravlja, Hrapović je kazao da su preispitivani ljekari na primarnom nivou i napravljena eksterna kontrola kvaliteta rada ljekara, sa ciljem boljeg upoznavanja sa svakodnevnim problemima sa kojima se ljekar na primarnom nivou suočava.

“Iz analize je jasno da je ljekar na primarnom nivou opterećen velikim brojem pacijenata i u tom pravcu treba pronalaziti rješenja formiranjem većeg broja timova izabranih ljekara koji će imati prostora da se pacijentima više posvete, da dužina trajanja pregleda bude veća, a samim tim i njihova posvećenost pacijentu“, rekao je Hrapović.

Na taj način će, smatra on, broj upućenih pacijenata ka sekundarnom i tercijarnom nivou biti redukovan.

Hrapović je kazao da je Vlade prepoznala nabavku medicinske opreme za potrebe zdravstvenih ustanova kao strateški važan projekat, i da je za te namjene predvidjela zaduženje u budžetu do pet miliona eura sa PDV-om, koji će se realizovati kroz kreditni ili lizing aranžman u trajanju od najmanje pet godina.

Kako je dodao, to će omogućiti nabavku skenera za potrebe KCCG i drugu opremu za koju prošle godine nijesu uspješno sprovedni tenderski postupci.

“Takođe, planirana je i nabavka dva digitalna mamografa za potrebe skrininga pacijenata na jugu i sjeveru Crne Gore“, naveo je ministar.