Danas se u Crnoj Gori obilježava Dan državnosti, u sjećanje na 13. jul 1878. godine kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, kao i na 13. jul 1941. godine – dan kada se narod Crne Gore i Boke Kotorske digao na ustanak protiv fašizma.
1878. godine je završen Berlinski kongres, sazvan na inicijativu Austrije, uz iznuđeni pristanak Rusije i saglasnost Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke i Turske, radi revizije Sanstefanskog ugovora. Premda je i Sanstefanskim mirom, zakjučenim u martu iste godine, Crna Gora tretirana kao samostalna država čija je teritorija trebalo da se uveća znatnije nego što je to određeno Berlinskim ugovorom, na Kongresu je definitivno međunarodno potvrđen njen državni suverenitet, zahvaljujući dugoj oružanoj i političkoj borbi crnogorskog naroda za očuvanje nezavisnosti i slobode.
Ustanak u Crnoj Gori ili Trinaestojulski ustanak, bio je najveći ustanak u okupiranoj Evropi 1941. godine. Otpočeo je 13. jula, pod rukovodstvom Komunističke partije Jugoslavije, a trajao je do polovine avgusta, kada je ugušen jakom italijanskom ofanzivom. Iako je planiran u mnogo manjoj mjeri, ustanak je od prvog dana dobio karakter „opštenarodnog ustanka“ u kojem je učestvovalo preko 30.000 ljudi. Ustanici su razbili i zarobili do tada najveći okupatorski garnizon u porobljenoj Evropi, od oko 1.000 italijanskih vojnika i starješina. Ustanak je dobrim dijelom ohrabren napadom Njemačke na SSSR.
U vrijeme SFRJ, 13. jul se obeležavao kao Dan ustanka naroda Crne Gore.
Prema novom Zakonu o državnim praznicima, 13. jul je u Crnoj Gori prvi put slavljen kao Dan državnosti 2005. godine, za razliku od ranijih godina kada je to bio Dan ustanka crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu.