Pravoslavna crkva slavi danas 4. avgusta spomen na Mariju Magdalenu, u narodu poznatu kao Blažena Marija, veoma poštovanu u Srba, posebno među ženama.
Blaga ili Blažena Marija spada u nepokretne praznike i iako nema “crveno slovo” u crkvenom kalendaru, toga dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju.
Marija Magdalena u Žitijima svetih pominje se kao “mironosica ravnoapostolska”, rodom je iz iz gorskih predijela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena.
U svojoj mladosti je bila grešnica, ali ju je Isus izbavio od grijehova, a kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovjedi.
Zajedno sa Presvetom bogorodicom tugovala je pod raspetim Hristom na Golgoti i tri puta je posjetila njegov grob.
Prema jevanđeljima, posle Vaskrsenja Gospod joj se dva puta javio, dok se u predanju tvrdi da je posjetila Rim, gdje je caru Tiberiju darovala crveno bojeno jaje i pozdravila ga riječima: “Hristos vaskrse!” (vjeruje se da je običaj farbanja vaskršnjih jaja vezan za ovaj događaj) i pred njim optužila Pontija Pilata, rimskog prokuratora u Judeji, da je nepravjedno osudio Isusa Hrista. Pilat je potom iz Jerusalima premješten u Galiju.
Iz Rima je Marija Magdalena otišla u Efes gdje je pomagala svetom Jovanu Bogoslovu u propovijedanju jevanđelja.
Život je završila mirno u Efesu, a njene svete mošti kasnije su prenijete u Carigrad.
Blaga Marija je, po narodnom vjerovanju, sestra Svetog Ilije Gromovnika.
Praznik posvećen Blagoj Mariji je i slava Eparhije budimljansko-nikšićke i mnogih drugih pravoslavnih institucija.