Katolički vjernici širom svijeta obilježavaju Veliki petak, dan raspeća i smrti Isusa Hrista. Dan je muke Gospodnje, kada se vjernici prisjećaju posljednjih sati Isusovog života.
Veliki petak je jedini dan u godini kada nema klasičnog mrsnog slavlja. Crkvena zvona ne zvone, orgulje ne sviraju, oltar je bez krsta, svjećnjaka, cvijeća, a vjernici se u crkvi okupljaju, u tišini. Dolaze u crkvu kako bi razmišljali o Isusovoj žrtvi, a preko obreda doživjeće liturgiju riječi, klanjanja krstu i pričest. Veliki petak je dan u kojem Katolička crkva od vjernika trazi post.
Katolički običaji vezani za Uskrs počinju već Pepelnicom (dan poslije Fašnika) kada počinje post, korizma, koja povezuje zimsko i proljećno vrijeme i traje sve do Uskrsa. Bogatstvo običaja i njihova isprepletenost među različitim kulturama daje celom tom obredu još jednu sasvim posebnu notu. Na Uskrs je običaj hranu nositi na blagoslov, ukrasiti sto i pripremiti puno hrane. Uskrsno slavlje završava se Bijelom nedjeljom – prva nedjelja poslije Uskrsa, a naziv joj je povezan uz odjeću koja bi trebalo da se nosi.
Uskršnji zeka, koji se najčešće prikazuje upravo kako nosi šarena jaja, takođe je simbol plodnosti, a iako se ne spominje u Bibliji, vremenom je postao jedan od zaštitnih znakova Uskrsa. Ako se pitate zašto baš on nosi kokošja jaja, odgovor vjerovatno leži još u antici, gdje je on, zbog svog brzog i čestog razmnožavanja, bio sveta Afroditina životinja.