Pravoslavna crkva danas obilježava praznik Svetog Kirjaka, u narodu poznatiji kao Miholjdan.
Prema narodnom vjerovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto.
Sveti Kirjak je rođen u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.
Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.
Boravio je u više manastira gdje se, posvetivši se hrišćanskoj vjeri, i borio protiv jeresi.
Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu.
Pred kraj života boravio je u monaškoj obitelji Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.
Kirjaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih.
Poživio je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji, gdje je proveo starost i poslednje godine života.
U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.