Obrezanje Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista slavi se 14. januara. U osmi dan po rođenju bi Mladenac božanski donesen u hram i obrezan shodno zakonu postojećem u Izrailju još od vremena Avramova. Tom prilikom nadedoše mu ime Isus kako je i blagovestio arhangel Gavril Presvetoj Devi.
Starozavetno obrezanje predobražava novozavetno krštenje. Obrezanje Gospoda pokazuje, da je On primio na sebe istinsko telo ljudsko a ne prividno, kako su docnije učili o Njemu jeretici. Još je Gospod obrezan i za to što je hteo da ispuni sav zakon, koji je On sam dao kroz proroke i praoce. Ispunivši taj propis zakonski On ga je zamenio krštenjem u crkvi Svojoj. „Jer u Hristu Isusu niti što pomaže obrezanje ni neobrezanje, nego nova tvar“ (Gal. 6, 15), objavljuje apostol. (U crkvenoj službi ovaj Gospodnji praznik nema ni predpraznistva ni popraznistva).