Pravoslavna crkva i vjernici danas obelježavaju Prvo i drugo obretenje glave svetog Jovana Krstitelja – Krstovdan. Ovaj praznik se obelježava 23. februara po crkvenom, a 8. marta po gregorijanskom kalendaru.
Prema predanju Jovan Krstitelj bio je posječen po želji i nagovoru zlobne Irodijade, Irodove žene. Nakon toga zla Irodijada je naredila da se glava Svetog Jovana ne sahranjuje zajedno sa tijelom, jer se plašila da strašni prorok nekako ne vaskrsne.
Prvo obretenje
Stoga je uzela njegovu glavu i zakopala je na nekom skrivenom i beščesnom mjestu, duboko u zemlju. Njena dvorkinja Jovana, dobra i pobožna žena nije mogla da dopusti da glava božijeg čovjeka ostane na tom mjestu, pa ju je tajno iskopala, odnijela u Jerusalim i sahranila na Jeleonskoj gori.
Ne znajući za to, car Irod kada je saznao o Isusu kako čini velika čudesa, uplašio se i rekao: “To je Jovan koga sam ja posekao, on ustade iz mrtvih”. Poslije izvjesnog vremena neki znamenit vlastelin povjerovavši u Hrista, ostavio je položaj i zamonašio se, i kao monah, s imenom Inokentije, nastanio se na Jeleonskoj gori, baš na onom mjestu gde je glava Krstiteljeva bila zakopana. Želeći da zida sebi ćeliju, kopajući duboko, našao je zemljani sud i u njemu glavu, za koju mu se javi tajanstveno, da je Krstiteljeva. On je cjelivao i zakopao na tom istom mjestu.
Drugo obretenje
Na ovaj dan se zato proslavlja prvo i drugo Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja, kao pomen na ove događaje. Po Božijoj zapovijesti ta čudotvorna glava kasnije je išla od ruke do ruke, ponirala je u zaborav i opet objavljivana, dok najzad nije u vrijeme carice Teodore i u vrijeme patrijarha Ignjatija, prenijeta u Carigrad.
Mnoga čudesna iscjeljenja dogodila su se se od Krstiteljeve glave. Interesantno je da Sveti Jovan za života nije učinio nijedno znamenje, ali je njegovim moštima data blagodatna čudotvorna moć.