Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu.
Stefandan ili Stevanjdan je prva krsna slava nakon Božića i slave je brojne porodice. Uvijek se slavi 9. januara, a obilježen je i kao crveno slovo u kalendaru. Mnogo je narodnih običaja i vjerovanja o Stevanjdanu. Najvažniji posao na dan praznika je iznošenje božićne slame iz kuće. Slama se ne baca već stavlja, radi roda i napredovanja, u raklje voćnog drveća, pčelinjak ili park privredne zgrade. Vjeruje se da božićna slama ima plodotvornu moć i da štiti od grada.
U šumadijskim selima na Stevanjdan domaćin sa sjekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, posiječe nerodna stabla. Uzmahne sjekirom, a neko ko je s njim ga odvrati od sječe, govoreći mu da ne siječe, jer će ove godine da rodi, pa stavi rukovet božićne slame u raklje stabla. I tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radi pospješivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne godine omanula u rodu.
U Vojvodini se božićna slama čisti odmah posle ponoći na Stevanjdan. Slamu prema narodnom običaju skupljaju žene koje treba da budu tihe i da ćute da se ne čuje kako odlazi Božić. Metla kojom je slama počišćena ne koristi se tokom godine već se čuva zbog zdravlja.
Slavski kolač za Stevanjdan mijesi se dan prije slave i ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom. Iznosi se na sto obogaćen suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama, a zatim posvećuje i siječe ili lomi.
Za Stefandan se šaljivo kažu da je slave škrtice jer siti gosti posle božićnog slavlja teško da mogu mnogo da pojedu i popiju.
Kult Svetog Stefana Prvomučenika je vrlo razvijen u srpskom narodu i podignuto je više od 40 hramova sa njegovim imenom. Pomen arhiđakonu Stefanu crkva daje četiri puta godišnje, a 15. avgusta se slavi Prenos moštiju Svetog Stefana ili ljetnji Sveti Stefan, ponegde poznat i kao Stevan Vetroviti.
Sveti Stefan bio je krsna slava dinastije Nemanjić i zaštitnik svih vladara iz ove porodice. Njegov lik se nalazio na reversu vladarskog pečata i na bazi kovanica.
Kao krsnu slavu svetitelja slavi i Republika Srpska koja je i osnovana 9. januara 1992. godine.