Pravoslavni hrišćani, koji se pridržavaju starog julijanskog kalendara, obilježavaju danas Veliki četvrtak. Hrišćani se sjećaju posljednjeg objedovanja Isusa Hrista, Tajne večere, a danas je prilika da se i najveći grješnici razriješe grijeha.
Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili na vodi, najmanje pet posljednjih dana.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi, prolivene za spas ljudskog roda.
Veliki četvrtak je pokretni praznik, jer je dio Velikog, Časnog ili Vaskršnjeg posta, koji traje šest nedjelja. Vjernici, koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.
Na liturgiji, na Veliki četvrtak, osvećuju se i pripremaju pričesni darovi za bolesnike, koji se na česnim trpezama čuvaju preko cijele godine.