Pravoslavni vjernici danas slave jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan.
Vaznesenje Gospodnje veliki je i značajan praznik, jedan od glavnih kod Pravoslavaca, koji su nekada slavili i muslimani i katolici.
Spasovdan pada uvijek u četvrtak i to šesti po Vaskrsu. Crkva ga praznuje kao Vaznesenje Gospodnje, jedan od 12 velikih praznika i osam Hristovih praznika.
Pošto je raspet na Krst i sahranjen u grobnici, nakon tri dana Gospod naš, Isus Hristos vaskrsnu iz mrtvih i javi se svojim učenicima, jedanaestorici svetih apostola. Sa njima je proveo 40 dana ovde na zemlji poučavajući ih kako da šire Njegovu vjeru i hrišćansko učenje. Kada prođe tih 40 dana, poveo ih je sve sa sobom na Maslinsku Goru i rekao im je:
“Tako je pisano, tako je trebalo biti, da Hristos postrada i da ustane iz mrtvih treći dan i da se propoveda pokajanje u ime Njegovo i oproštenje grijehova po svim narodima, počevši od Jerusalima, a vi ste svedoci svemu tome.
Jer je Jovan krstio vodom, a vi ćete krštavati Duhom Svetim, ne dugo poslije ovih dana. I gle, ja ću poslati obećanje Oca Svojega na Vas, a Vi sjedite u gradu Jerusalimu dok se ne obučete u Silu sa visine”
Ovim riječima On završi razgovor sa njima, blagosilja ih i poče da se uzdiže na nebo, a njih ostavi da sačekaju silazak Duha Svetoga. Apostoli su stajali i nemo gledali za Njim, dok nije sasvim iščezao. Utom im se obratiše Anđeli Božji sa riječima: “Što stojite i gledate?
Kako ste vidjeli da Gospod odlazi na nebo, tako će On opet doći da sudi živima i mrtvima i onda carstvu Njegovom neće biti kraja”.
U znak sećanja na ovaj događaj naša Crkva slavi Spasovdan, odnosno Dan Spasa našeg, Gospoda Isusa Hrista.
Na Spasovdan se ne radi nikakav težak posao, pošto je veliki praznik koji, prema vjerovanju, može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti. Ovo je veoma srećan dan, kada sve valja započinjati.