Balkanske zemlje, pa i Crna Gora, suočiće se sa odlivom radne snage u Njemačku od 1. marta kada u ovoj zemlji na snagu stupa novi zakon o useljevanju stručne radne snage, koji je liberalan i šansa je za sve iz država koje nijesu u Evropskoj uniji da dođu do posla, piše Pobjeda.
Broj slobodnih radnih mjesta u Njemačkoj, prema dostupnim podacima, je 1,4 miliona, a Dojče vele prenosi da će toj zemlji do 2030. godine nedostajati šest miliona radnika.
Iz njemačke ambasade u Podgorici kazali su Pobjedi da se novim zakonom izjednačavaju uslovi za zapošljavanje za domaće i strane radnike.
Član Savjeta za saradnju Crne Gore sa iseljenicima – dijasporom Miloš Bukilić za Pobjedu je kazao da postoji veliko interesovanje za odlazak u Njemačku kako ljudi sa diplomama zanata, odnosno srednjoškolski kadar, tako i onih sa fakultetskim obrazovanjem.
Uslovi
Novi zakon olakšava proceduru dolaska u Njemačku, olakšava sprovođenje administrativnih procedura i ukida saglasnost Biroa za zapošljavanje.
– Zakon se ne odnosi samo na balkanske zemlje. Time se stvara veća konkurencija nego što je bila do sada. Poznavanje jezika zavisi od posla koji se obavlja. Do sada je bilo potrebno imati A2 nivo, a za neka zanimanja je dovoljan i A1 nivo. Potrebno znanje na nivou B1 je neophodno za zanimanja medicinske struke. U novom zakonu se samo navodi da je potrebno ,,dovoljno znanje“, a precizan nivo poznavanja jezika će se utvrditi podzakonskim aktom za pojedinačna zanimanja. Biće potrebna potvrda o poznavanju jezika prilikom izdavanja vize – kazao je Bukilić.
Nova mogućnost koju nudi zakon je i da se od 1. marta u Njemačkoj može boraviti šest mjeseci zbog traženja posla, učenja zanata, dolaska na studije, prevođenja diplome i slično.
– Kategorija stanovništva starijih od 45 godina mora imati platu višu od 3.700 eura bruto ili dokazati da će dio penzije dobiti iz zemlje odakle dolazi, kako bi ukupna penzija iznosila makar koliko i socijalno davanje u Njemačkoj, koje iznosi otprilike 800 eura i time dokazao da ne bi bio na teretu države – precizira Bukilić.
Studenti će morati da imaju dokaz ko ih finansira ili na računu deponovan potrebni novac.
Zakon predviđa da zaposleni radi 48 mjeseci bez prekida radnog staža i plaća porez, a nakon isteka tog perioda može dobiti stalnu radnu dozvolu.
– Pitanja spajanja porodice će vjerovatno biti regulisana podzakonskim aktom. Do sada je supružnik morao da poznaje jezik na nivou A1 – objašnjava naš sagovornik.
Priznavanje diploma za na primjer zanatska zanimanja, objašnjava Bukilić, ide relativno brzo preko Privredne komore.
– Za zanimanja sa većim stepenom diplome priznanje ide preko ovlašćenih institucija, specijalizovanih za određena zanimanja. Po novom Zakonu dobar dio posla oko priznavanja diplome može da odradi poslodavac – naglašava Bukilić.
Pobjedi su iz njemačke ambasade u Podgorici kazali da Zakonom o useljavanju stručne radne snage Njemačka stvara mogućnost za zapošljavanje građana iz država van Evropske unije, prvenstveno za kvalifikovanu stručnu radnu snagu.
Kvalifikacija
– Stručnim radnicima mora prvo biti priznata kvalifikacija u Njemačkoj, a nakon toga apliciraju za vizu. Zakon o useljavalju stručne radne snage će, po pojedinačnim tačkama, proširiti postojeće mogućnosti useljavanja stručne radne snage u Njemačkoj, a koje su sadržane u Zakonu o prebivalištu. Između ostalog, biće omogućeno useljavanje kvalifikovane stručne radne snage. Pod stručnim licem podrazumijeva se osoba sa najmanje dvije godine stručne spreme, koja je u Njemačkoj prepoznata kao ekvivalentna. Ukida se ograničenje na zanimanja koja su deficitarna. Ukida se takozvani ispit prednosti, što podrazumijeva da prije svakog zapošljavanja stručnjaka iz treće zemlje više nije potrebno utvrđivati da li na raspolaganju stoji domaći ili evropski kadar – objasnili su iz Ambasade.
Naglašavaju da ako postoji konkretna ponuda za posao i kvalifikacija priznata od njemačke institucije, kvalifikovani radnici iz svih sektora mogu se doseliti.
– Uvodi se mogućnost da stručnjaci sa kvalifikovanom stručnom spremom (a ne samo kao do sada za diplomirane visokoškolce), uz odobrenu vizu, dođu u Njemačku sa odgovarajućim znanjem njemačkog jezika i obezbijeđenim novčanim sredstvima za život za najviše šest mjeseci, kako bi pronašli posao – kazali su iz Ambasade.
Mladi ispod 25 godina, sa dobrim poznavanjem njemačkog jezika (B2) i pravom na pristup visokoškolskoj ustanovi ili diplomom njemačke škole u inostranstvu, kako su objasnili, mogu aplicirati za vizu do šest mjeseci, kako bi pronašli mjesto za koje bi se obučavali.
– Stručnom radnom snagom ubuduće će se smatrati osobe sa visokom stručnom spremom, kao i osobe sa kvalifikovanom stručnom spremom. Kao stručna radna snaga možete raditi na poslovima za koje ste osposobljeni. Preduslov za obje grupe je priznavanje kvalifikacije koje se radi u svakom pojedinačnom slučaju. Za priznavanje kvalifikacije zaduženi su nadležni organi u Njemačkoj. Minimalni preduslov za priznavanje je da stručno obrazovanje mora da traje najmanje dvije godine – kažu iz Ambasade.
Da bi se olakšala procedura, kako su dodali, biće osnovan centralni servisni centar za inostranu stručnu radnu snagu koja traži priznavanje svoje stručne spreme, koji će savjetovati i pomagati podnosioce zahtjeva u postupku priznavanja. N. KOVAČEVIĆ
Informatičari najbolje plaćeni, medicinari najviše traženi
Što se tiče pojedinačnih zanimanja, na primjer informatičari su veoma plaćeni i to zanimanje je traženo, a velika je potražnja, kaže Miloš Bukilić, i za zanimanja medicinske struke.
– Ti poslovi i dalje su dobro plaćeni, iako znatno manje u odnosu na prethodne godine. Primjera radi, bruto godišnja plata za informatičara sada je 47.000 do 48.000 eura godišnje, što je smanjeno sa više od 90.000 koliko je bila ranije – rekao je Bukilić.
Atestirane firme
Jedan od načina zaštite odliva stanovništva u Njemačku je, kako objašnjava naš sagovornik Miloš Bukilić, uvođenje atestiranih firmi kako bi se omogućilo crnogorskim državljanima da, radeći za domaće kompanije u inostranstvu, zarade bez iseljavanja.
– Time bi se unaprijedio materijalni status, spriječilo iseljavanje i omogućilo sticanje znanja i vještina koje bi koristili za privredni razvoj Crne Gore. Dodatno, to bi obezbijedilo izvoz usluge i unošenje novca u Crnu Goru. Iseljavanje nije dobro za Crnu Goru kako zbog odliva radno sposobnog stanovništva, tako i zbog slabljenja privrednog razvoja, u krajnjem i ugrožavanja biološkog opstanka nacije – smatra Bukilić.
Takav model osmišljen je u Savjetu za saradnju sa iseljenicima – dijasporom Vlade Crne Gore, u kojem su i tri predstavnika Njemačke, koji su inicirali uvođenje tog sistema u aktivnosti Strategije saradnje sa dijasporom – iseljenicima.