Od utorka se očekuje značajnije pojeftinjenje goriva, pa bi cijene mogle biti niže od sedam do 12 centi po litru.
To će ujedno predstavljati prvo osjetnije smanjenje cijena naftnih derivata od marta, kada su one počele da rastu usljed sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Prema informacijama iz Udruženja naftnih kompanija, cijena benzina trebalo bi da bude niža za sedam do osam centi po litru, dok bi dizel mogao pojeftiniti između 10 i 12 centi. Za razliku od prethodnih mjeseci, Vlada ovog puta neće imati mogućnost da kroz korekcije akciza ublaži ili poništi očekivano smanjenje cijena.
Iako su berzanske kotacije od marta ukazivale na prostor za veće pojeftinjenje dizela, građani to nijesu osjetili jer je Vlada u više navrata povećavala akcize na ovaj energent. Time je praktično neutralisano smanjenje cijena koje je dolazilo sa međunarodnog tržišta. Međutim, nakon što su ukinuta sva privremena umanjenja akciza na benzin i dizel, više ne postoji prostor za takve intervencije.
Podsjetimo, Vlada je sredinom marta uvela umanjenje akciza kako bi ublažila rast cijena goriva, ali je tokom narednih mjeseci postepeno vraćala njihove iznose, održavajući cijene na nivou od oko 1,70 eura po litru. Stiče se utisak da se upravo taj nivo smatra prihvatljivim za domaće tržište.
Prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku u martu, litar dizela koštao je 1,34 eura, dok se cijena benzina kretala oko 1,45 eura.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore, Draško Striković, ranije je najavio da bi primirje između SAD-a i Irana moglo donijeti pad cijena goriva. Govoreći juče za „Dan“, istakao je da bi se do kraja ljeta cijene mogle vratiti na nivoe koji su važili prije početka sukoba.
„Očekuje se postepena normalizacija sistema proizvodnje, distribucije i transporta, kao i priprema rafinerija za stabilnije snabdijevanje tržišta. Iako turistička sezona može predstavljati dodatni izazov, trenutne prognoze ukazuju na to da bi se za dva do tri mjeseca cijene mogle vratiti na nivo prije izbijanja rata ili mu se značajno približiti. Naravno, dugoročna kretanja zavisiće i od drugih faktora, ali za sada svi pokazatelji idu u tom pravcu“, kazao je Striković.
Sjedinjene Američke Države i Iran elektronski su potpisali memorandum o razumijevanju kojim je predviđen završetak sukoba i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.
Rat u Iranu izazvao je snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, što se direktno odrazilo i na cijene goriva u Crnoj Gori.
Iako je imala dovoljno vremena da reaguje na prvi talas poskupljenja, Vlada nije odmah preduzela mjere zaštite građana. Budući da se cijene goriva u Crnoj Gori usklađuju na svakih 14 dana, građani su početkom marta bili izloženi rastu cijena bez ikakvih olakšica. Tek u drugoj polovini mjeseca donijeta je odluka o privremenom smanjenju akciza – za 50 odsto na dizel i 25 odsto na benzin – koja je prvobitno važila mjesec dana.
Nakon isteka tog perioda uslijedilo je postepeno povećavanje akciza. Svaki put kada su tržišni uslovi omogućavali značajnije pojeftinjenje dizela, država je povećavala akcizna opterećenja i time poništavala očekivani pad cijena. Takva praksa trajala je sve do prije dvije sedmice, kada je ukinuto i posljednje umanjenje akciza na dizel. Sedmicu kasnije vraćene su i pune akcize na benzin, koje sada iznose 55 centi po litru, dok akcize na dizel iznose 44 centa.
Trenutna cijena eurodizela iznosi 1,66 eura po litru, dok se benzin prodaje po cijenama od 1,66 i 1,70 eura. Očekivano pojeftinjenje znači da će cijene goriva prvi put nakon dužeg perioda pasti ispod granice od 1,60 eura po litru.
Nove cijene naftnih derivata Ministarstvo energetike objaviće u ponedjeljak, a one će važiti u periodu od 23. do 30. juna.