Dan poslije praznika Svete Trojice obilježava se Duhovski ponedjeljak, koji se, zajedno sa prethodna dva dana, Duhovima i Trojicama, ubraja u praznike označene crvenim slovom.
Ovaj dan je posvećen Svetom Duhu i spomen je na njegov silazak među apostole.
Prema predanju iz Novog Zavjeta, apostoli su tada dobili dar govora raznim jezicima, što im je omogućilo da šire hrišćansku vjeru širom sveta.
Duhovski ponedjeljak prate brojni običaji koji se prenose s koljena na koljeno. Jedan od poznatijih jeste pletenje vjenčića od ljekovitog bilja i cvijeća tokom molitve, što se često radi i za praznik Svete Trojice. Trava i cviječe unose se u crkve kao simbol obnove i blagoslova.
Vjerovalo se da žene treba da se umiju vodom u kojoj su stajali cvjetovi iz vjenčića, kako bi im koža tokom cijele godine ostala blistava, čista i svijetla.
Takođe, ovaj praznik se smatra danom odmora, izbjegavaju se fizički poslovi, naročito rad sa iglom i koncem.
U pojedinim krajevima običaj je da se tog dana sjećamo preminulih i priprema praznična trpeza u njihovu čast.