Ključni izazovi u pogledu kontaminiranih lokacija u Crnoj Gori su četiri crne ekološke tačke na lokacijama na kojima se nalaze deponije industrijskog otpada, među kojima je deponija pepela i šljake Maljevac i flotaciono jalovište Gradac, prenosi Rtcg.me.
„Naročito imajući u vidu da je rudnik počeo s radom 1954. godine i da su u dosadašnjem periodu na obalama rijeke Ćehotine akumulirane naslage kontaminiranih flotacionih ostataka iz procesa proizvodnje cinka i olova“, naveli su iz Ministarstva.
S druge strane, kako su kazali, od 1982. godine, odnosno od početka rada Termoelektrane (TE) „Pljevlja“, na deponiji Maljevac pepeo se odlaže u vidu razrijeđenog mulja u veliki bazen u nekadašnjoj dolini, koja je pregrađena branom, podizanom nekoliko puta.
„Važno je ukazati da obje lokacije zauzimaju veliku površinu i određenoj mjeri ugrožavaju životnu sredinu u svom okruženju, i to podzemne i površinske vode, kao i okolna naselja lebdećom prašinom“, istakli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da tu problematiku pokušavaju da riješe dugi niz godina, u cilju stvaranja bezbjednijih uslova za zdravlje i život ljudi i životne sredine u pljevaljskoj opštini.„S tim u vezi, hitna sanacija navedenih lokacija je definisana kao prioritetna aktivnost na kojoj će se raditi tokom ove i naredne godine“.
Iz Ministarstva su kazali da su obezbijedili kredit kod Svjetske banke za sanaciju četiri ekološke crne tačke, među kojima su i dvije navedene lokacije.