Govor mržnje na društvenim mrežama je sve prisutniji, a postojeći mehanizmi nisu efikasni u borbi protiv ovog fenomena.
Sloboda govora jedno je od osnovnih prava svakog čovjeka.To pravo podrazumijeva traženje, primanje i širenje informacija i ideja svake vrste. Ukoliko se pređe granica slobode govora i neko zloupotrijebi to svoje pravo javlja se govor mržnje.
Ekipa portala Mladi Berana je pitala sugrađane da prokomentarišu pojavu ovog fenomena na društvenim mrežama.
“Govor mržnje predstavlja veliki problem u današnje vrijeme. Iako nije prisutan toliko kao nekada, sloboda govora na društvenim mrežama je doprinijela većem stepenu širenja govora mržnje na internetu što predstavlja ozbiljan problem za sve generacije koje se koriste online platformama. Postoji mnogo organizacija koje se bave ovim problemom veoma uspješno i često se preporučuje da se njima prijavi svaki vid online nasilja kako bi se spriječilo na vrijeme”, rekao je Hari za naš portal.
Ova pojava je sve prisutnija kod mladiih ljudi. To su rekli mnogi sagovornici.
Marijana se složila sa ostalima i ukazala na to da kad bi mladi imali poslove ili neku zanimaciju možda bi toga bilo manje, a evidentno je da treba pooštriti zakonske kazne.
“Ukoliko ste drugačiji, ljudi Vas gledaju sa neodobravanjem. Imao sam priliku to da osjetim na svojoj koži. Živimo u, takozvanom, demokratskom društvu gdje vlada jednakost, ali na prvo odudaranje od ostatka društva ste diskriminisani i udaljeni iz istog”, ispričao je Igor.
Kristina nam je rekla da u sklopu svog posla ima zadatak da organizuje radionice u školama kako bi djecu edukovala na pravilan način o ovoj pojavi. “Smatram da je uticanje na djecu u ranijem periodu najbolji način da se spriječi ova pojava”, zaključila je ona.
Mladi vremenom postaju zavisni od društvenih mreža, I izgleda da je najlakše iz sjenke komentarisati druge ljude i njihove živote.
“Govor mržnje izuzetno je prisutan. Pogotovo jer ne postoji adekvatna kontrola sadržaja koji se plasiraju na društvenim mrežama. Danas se društvene mreže koriste u manipulativne svrhe, za podpirivanje mržnje i istresanje frustracija raznih nivoa. Kako se boriti? Vaspitanjem i zdravim razumom”, prokomentarisala je Jelena.
Stefan je istakao činjenicu da ako bi se uvele neke mjere cenzure na društvenim mrežama, u tom slučaju bi se negativno uticalo na slobodu govora. Dolazi do sukoba između ta dva prava.
“Mislim da mladi trebaju da znaju da njihovo ponašanje prema drugim ljudima, posebno na društvenim mrežama, može da ima uticaja. U ovom smislu, negativnog uticaja. Smatram da bi trebalo uvesti neke zabrane kada se govori o ovoj pojavi“, rekla je Milica.
Sugrađani su saglasni i svjesni da je govor mržnje sve češća pojava u društvu.
Bojan, učenik prvog razreda srednje škole, priznao da ne zna šta sve spada u govor mržnje, ali veliki broj njegovih drugova zna da piše loše komentare na tuđim profilima. Smatra da to rade iz ljubomore i da ne znaju kako tako ružno izražavanje može da povrijedi nekoga.
“Dominantna je netrpeljivost po nacionalnoj i vjerskoj osnovi među mladima, uzrok je najčešće vaspitanje koje dolazi iz kuće, a kako bi se smanjilo, treba krenuti od edukacije i obrazovanja”, istakla je Irena.
Nino, student Fakulteta političkih nauka rekao da je govor mržnje u velikoj mjeri zastupljen u crnogorskom društvu.
“Zastupljen je kod svih generacija, dozvoljen u medijima, a naročito je zaživio na društvenim mrežama. Svi u globalu poriču njegovo postojanje u našem društvu, a nisu svjesni da je ustvari svako od nas vršio takvu vrstu nasilja ili je bio žrtva iste. Male kazne, ukidanje klevete kao krivičnog djela, demokratski ustavni režim je pospjješio slobodu govora, koja nerijetko se pretvori u govor mržnje”, zaključio je ovaj student.
Iz razgovora sa sugrađanima moglo se zaključiti da su svi svjesni činjenice da fenomen pojave govora mržnje postoji, da je itekako zastupljen da društvenim mrežama. A jedan od načina da se utiče na pojavu istog je bolja edukacija i informisanost mladih.