Jedan od najdražesnijih grčkih gradića, smješten je na sjeveru Grčke, duž obale jezera neobičnog imena – Orestija, nazvanom po jednoj ličnosti iz mitologije, takozvanom gorštaku. Da li je ovo grad dabrova (na grčkom – kastoras) kojih je ranije i bilo u njemu, ili zamkova (na grčkom – kastro), ili ipak grad Kastora – smrtnog blizanca besmrtnog brata iz grčke mitologije, ostaje da se utvrdi, ali sigurno je da je ovaj mali grad dobio ime po jednoj od ovih riječi – Kastorija.
U Kastoriji ima preko 50 crkava, a kažu da ih je nekad bilo i mnogo više. I broj od pedesetak za grad ove veličine je zaista fascinantan. To su pravoslavne crkve u grčko-vizantijskom stilu. Većina ovih crkava podignuta je jako davno, neke čak i prije 10 vjekova, neke malo kasnije, ali izgleda da ni jedna crkva nije podignuta posle XIV vijeka, mada su skoro sve one obnovljene. Ne samo zbog impozantnog broja crkava, već i zbog sjedišta mitropolije, ovaj grad smatra se jednim od ključnih vjerskih centara.
Ulice grada su veoma uzane, neke su kaldrmisane, neke ne, ali svakako odaju izgled nekog arhaičnog mjesta. Međutim, izgled kasnije zidanih kuća i zgrada ipak ukazuje na dobru ekonomsku situaciju njihovih vlasnika, tako da je nesumnjivo da je ovaj gradić imao svoj kulturni i ekonomski uspon tokom 17. i 18. veka. Ako bacimo pogled na dio grada sa skupim hotelima i modernim građevinama, onda možemo reći da se u Kastoriji prepliću prošlost i sadašnjost. Kada smo već kod istorije, podaci ukazuju na to da je prije pada pod tursku vlast, Kastorija bila srpski grad. Od 1912. godine je u sastavu Grčke. Činjenica da se nalazi pored jezera, čini ovaj grad još ljepšim i primamljivijim. Stazice koje su napravljene za šetnju uz jezero daju izrazitu romantičnu crtu ovom gradu.
Veliki broj stanovnika bavi se nekim zanatskim poslovima, što je tekovina prošlosti, odnosno turskog uticaja. Trgovina krznom ranije je ovdje bilo isplativo zanimanje. Danas to više nije trgovina već šivenje krzna, koje se, s obzirom da dabrova više nema, danas uvozi i prerađuje, a onda izvozi dalje. Iako samo jezero više nije preporučljivo za kupanje, ono ipak čini značajnu prirodnu ljepotu ovog grada, ali da bi priroda u njemu bila još bajkovitija, tu je nezaobilazna Zmajeva pećina u koju mnogi ranije nisu ni smjeli da kroče bojeći se zmaja koji, prema predanju, čuva zlato koje se u njoj nalazi.