Jačanje svijesti o važnosti zaštite prirode i njeno očuvanje kroz lični primjer najveći su doprinos koji svaki pojedinac može dati u zaštiti životne sredine. Kada govorimo o tome koliko je razvijena ekološka svijest u Beranama najupečatljiviji primjeri, pozitivani sa jedne i negativani sa druge strane su slučajevi raznih manjih deponija koje možemo vidjeti na raznim mjestima u opštini Berane.
U razgovoru sa građanima saznali smo da se većina trudi da čuva sredinu u kojoj živimo ali da ima i pojedinaca koji, kako neki kažu, ne znaju da koriste kontejnere.
“Otpad se ustvari nalazi svuda oko nas. Ako bi se potpuno nemarno ponašali i iskorišćene stvari bacali gdje stignemo, vjerovatno bi ubrzo oko sebe imali prava brda otpada. Većina se trudi da čuva okolinu, ali pojedinci ne. Akcenat treba staviti na podizanju svijesti građana ”, rekla je Milica (27).
Opština Berane organizovala je početkom juna mjeseca nekoliko uspješnih akcija čišćenja izletišta kod Spomen obilježja na Jasikovcu u Beranama, kao i uređenja zelene površine u ulici VIII Crnogorske brigade. Organizovane su akcije čišćenja obilaznice i drugih mjesta koje su od velikog značaja za naš grad. DOO “Komunalno” Berane, DOO Agencija za izgradnju i razvoj Berana, gradske osnovne škole „Vuk Karadžić”, „Radomir Mitrović”, „Vukašin Radunović”, kao i NVO „Sjeverna zemlja” potrudili su se da pošalju jaku poruku građanima koliko je važno da živimo u čistoj sredini.
“Slažem se da očuvanju treba posvetiti više pažnje, apsolutno. Smatram da je kod nas veliki problem i kod onih koji lome mobilijar ili pak narušavaju tek zasađene stabljike. Često čitam da se iz gradskih parkova ili kružnih tokova krade cvijeće. Ne znam šta to kome znači”, rekao je Nikola (29).
Ljudi sve više bacaju otpad pored puta i tako se stvaraju divlje deponije. Često se šalju poruke da ako otpad odlažemo u kontejner ispred kuće ili zgrade on će završiti tamo gdje treba, na posebnim mjestima gdje se otpad odlaže, a to su prave, a ne divlje deponije. Prirodi je potrebno čak 100 godina da razgradi limenku, za staklene flaše – vjerovatno nikada, žvakaća guma – dva mjeseca, kora od banane – dva mjeseca, plastična kesa – deset do 1000 godina, a boca od plastike – 450 godina.
“Sve češća je pojava da ljudi kesu punu smeća bace kroz prozor u rijeku što je zaista strašno. Uz tolike poruke kroz razne vrste informisanja možemo shvatiti koliko zagađujemo sredinu, ali nažalost, za nas su to sve gluposti”, kaže Ana (32).
Nedavno je u sklopu priprema takmičarskih staza za održavanje Evropskog prvenstva u mušičarenju, Sportsko – ribolovni klub “Lim” organizovao akciju čišćenja rijeke Lim pod nazivom “Čist Lim – čist obraz” u kojoj su učestvovali građani, političke partije, NVO organizacije, javna i privatna preduzeća.
“Trebalo bi da postoji više kontejnera koji će se jasno koristiti za razne vrste otpada kao i neki bilbordi koji bi nas stalno podsjećali. Često vidim da mnogi i ne znaju za šta je koji niti selektuju otpad. Ni ja ne volim svoje smeće, odbija me njegov miris, ne sviđa mi se njegov sadržaj ali se trudim da selektujem”, rekla je Rada (52).
Građani su saglasni da treba posvetiti više pažnje očuvanju i unapređenju sredine u kojoj živimo, a akcenat treba staviti na podizanju svijesti, informisanju, obavještavanju i na radu inspekcijskih i komunalnih službi, kao i rigoroznom kažnjavanju neodgornih pojedinaca.
