IJZCGBroj oboljelih će definitivno početi da opada kada mjere počnu da daju efekta, a mjere će dati efekta samo kada ih se svi budemo pridržavali. Ovo za CdM kažu u Institutu za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje da li postoje prognoze kada nas u ovom talasu očekuje vrhunac broja zaraženih, te kada bismo mogli očekivati da taj broj počne da postepeno opada. Svako previđanje je nezahvalno i predstavlja licitiranje. Kada je riječ o eventualnom prijedlogu da nošenje maski bude obavezno na svim otvorenim javnim površinama, u IJZ kažu da sve dok postoje alternativne a podjednako ili čak možda i učinkovitije mjere – one će se i primjenjivati. “Konkretno, na otvorenom prostoru, u normalnoj interakciji i ponašanju, držanje fizičke distance je učinkovitije a u ljetnjima danima i znatno lakše za sprovesti i pridržavati se, tako da će se i dalje insistirati na držanju distance gdje god je to moguće. Tamo gdje je jako teško održati distancu ili gdje postoje određeni izazovi – naravno da je nošenje maski poželjno i preporučeno i bez obaveznosti”, ističu u IJZ u izjavi za CdM. Govoreći o tome koliko je ljudi je na dnevnom nivou angažovano na terenskom testiranju pacijenata na koronavirus, iz IJZ poručuju da su terenske aktivnosti su samo jedna u nizu aktivnosti koje su namjenjene za adekvatno otkrivanje, uzorkovanje i praćenje kontakata. “U zavisnosti od potreba i broja slučajeva koji se istražuju broj angažovanog kadra se mijenja koji isto tako vrši nekoliko uloga istovremeno. Terenskih epidemiologa i njihovih tehničara je trenutno 25, a logističku i administrativnu podršku dobijaju od još desetak ljekara i tehničara iz drugih organizacionih jedinica Instituta u zavisnosti od potrebe”, kažu iz IJZ za CdM.

 

Građani Crne Gore unose dvostruko više soli nego što je to preporučljivo, kazala je specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Enisa Kujundžić. Ona je upozorila da svako ko unosi preko pet grama soli duže vrijeme može imati probleme sa kardiovaskularnim sistemom, odnosno povišenim krvnim pritiskom, kao i druge zdravstvene tegobe.

Minimalna količina natrijuma koja bi trebalo da se unese u organizam je 200 do 500 miligrama dnevno.

“Sve preko pet grama dnevno koliko se maksimalno treba unositi je opterećenje za naš organizam. Najviše se odražava na povećanje volumena tjelesne tečnosti, pa s tim u vezi imamo da ukoliko neko duže vrijeme unosi preko pet grama dnevno imaće probleme sa kardiovaskularnim sistemom, odnosno povišenim krvnim pritiskom”, objasnila je Kujundžić.

Povišen krvni pritisak vodi do infarkta, dodaje doktorka.

“Ako je pet grama neka preporuka, istraživanje je pokazalo da naše stanovništvo unosi duplo više nego što je preporuka”, istakla je specijalistkinja u IJZ.

Dosoljavanje je, kako kaže, samo trećina soli koju unesemo, ostalo je u gotovoj hrani, suhomesnatim, pekarskim prizvodima…

“Posebno moramo voditi računa o gotovim jelima. Tu je i upakovana hrana kojoj ima i drugih aditiva. Nekada se desi da unesemo dosta soli i šećera, a da to ne izgleda tako, jer su zamaskirani drugim aditivima”, kaže Kujundžić.

Ističe je da je jedenje previše slane hrane navika.

“A navike se stvaraju od djetinjstva. Roditelji to prenose na djecu”, kazala je ona.Unosom veće količine kalijuma koji se nalazi u svježem voću i povrću, lošši efekti natrijuma će manje doći do izražaja.

Izvor:rtcg.me