Mediji mogu na pozitivan, ali i na negativan način uticati na živote djece i mladih u svim područima njihovog razvoja. Mediji se razvijaju veoma brzo tako da djeca bivaju podložna njima već u prvim godinama svog života, a nadalje uticaj medija postaje sve veći. Kako u poslu, tako i u slobodnom vremenu, svi konzumiramo medije i podliježemo njihovom uticaju. Nezamislivo je provesti dan bez omiljenih tv sadržaja, čitanja štampe, surfovanja internetom.
Sve poruke koje se proizvode, koriste i prenose dio su medijskih i komunikacijskih platformi. Primjeri medijskog sadržaja uključuju SMS poruke, filmove, fotografije, televizijske i radijske programe, videoigre, poruke na forumima za rasprave, vijesti, blogove, videomaterijale i e-knjige. Mišljenja građana su različita, neki misle da mediji imaju pozitivan uticaj dok neki nisu saglasni sa tim mišljenjem.
“Moji unuci često koriste telefon ili gledaju televiziju i dosta uče kroz razne medije. Svi vode računa šta oni rade na internetu. Mislim da još uvijek nemaju društvene mreže ali smatram da mediji dobro utiču na razvoj pa i opštu kulturu“, rekla je Olgica (56).
Građani kažu da njihova djeca ili oni malo stariji od televizijskog programa najviše gledaju igrane filmove i serije za odrasle, a kao najčešći razlog korištenja interneta navodi komunikaciju putem raznih društvenih mreža i “skidanje“ različitih sadržaja. Mediji im uglavnom ispunjavaju zabavnu funkciju.
“Najčešće gledam zabavno – humorističke emisije i strane serije za mlade. Naravno, imam instagram, mislim da ne bih znala kako da iskoristim slobodno vrijeme da preko instagrama ne komuniciram sa društvom koje trenutno nije tu”, rekla je Jelena (18) i dodala:
“Danas većinu informacija saznajemo preko medija, a i pomoću njih i učimo. Živimo u medijskoj kulturi u kojoj se informacije brzo šire”.
Društveni mediji, e- pošta, videoigre, mobilne aplikacije za slanje poruka i komuniciranje te pametni telefoni uvelike su promijenili način na koji međusobno razmjenjujemo poruke, informišemo se, pa čak i ophodimo jedni prema drugima u slobodno vrijeme ili na poslu.
“Odrasli trebaju imati na umu da mediji danas imaju važnu ulogu u životu djece pa i odraslih. Kada se poistovjećuju sa različitim likovima i pričama u medijima, djeca mogu doživjeti različite osjećaje, uloge i događaje, razmišljati o dobru i zlu. Mediji postiču djecu da crtaju, pjevaju i izražavaju se na druge načine, zato smatram da je jako važno kakav sadržaj naša djeca gledaju”, rekla je Aleksandra (25).
Građani smatraju da rijaliti program, scene nasilja i vulgarnosti na televizijama, otvorenost interneta i dostupnost društvenih mreža kao i uznemirujući sadržaji u štampi, mogu imati i veoma negativan uticaj.
“U trci za održivost i publiku, sami mediji nisu pretjerano zainteresovani za zaštitu djece od neprimjerenih sadržaja. Najveća odgovornost je na nama, roditeljima da najprije svojim primjerom djeci ukažemo na neprimjerene medijske sadržaje”, kaže Nikola (34).
Većina građana je saglasna da izvještavanje o stvarnosti koja nas okružuje, kada su nasilje i njegove posljedice u pitanju, trebalo bi da bude sa što manje detalja. Posebno je važno da vijesti budu vrlo kratke, bez opisivanja čina nasilja i slika posljedica.
Foto: hueygrov.es