Kroz istoriju, Muslimani Berana su okusili i blagostanje i gorčinu. Nekadašnje džamije i lokali koji su bili u samom gradu samo su sjetno sjećanje, a jedna jedina današnja beranska džamija je smještena sa strane, u beranskom naselju Hareme. Položaj beranskih Muslimana jeste bolji nego što je bio ranije, ali je opet u podređenosti, kao što je to najčešće slučaj sa manjinskim narodima u određenoj sredini.
Svjedok turbulencijama u okviru IZ Berane je i glavni imam u našem gradu, efendija Rahim Muratović. Kako kaže, njegov radni vijek u Beranama traje već punih 36 godina. Stanje danas je dobro u odnosu kako je ranije bilo, ali ipak loše u odnosu na to kako bi trebalo da bude, navodi glavni beranski imam.
“S obzirom da je broj Muslimana u odnosu na druge narode u Beranama mali, mi bismo i po nekom Božijem redu i po nekim zakonskim aktima trebali da budemo na neki način paženi, da nam se posveti pažnja, da nam se udovolji, ono što je sve u granicama normale, ono što je traženo da nam se ispuni. Ako uzmemo u obzir sredine u kojima su Muslimani većina, mogu dosta primjera da navedem gdje se Muslimani kao većina u određenoj sredini jako dobro odnose prema manjinama. Kod nas ovdje nisam baš osjetio tu ljubav”, naveo je Muratović.
Od problema muslimanske zajednice izdvaja problem posjeda groblja-mezarja.
“I prilikom izgradnje džamije i u odnosima sa ljudima, kao imam sam imao i lijepih i ružnih stvari. Međutim, sve je to sastavni dio života i u suštini je i to dobro. Samo da nije jednog problema koji nas dan-danas tišti, a to je problem groblja-muslimanskog mezarja. Komunalno hoće to da nam oduzme. To je ono što oni ne mogu da shvate. Znate kad je neko gazda i kad ima sve, on ne može da razumije onoga koji nema. Nama je sve oduzeto, dvije džamije, 15-ak dućana-lokala u gradu, samo nam je ostalo to groblje, od svega toga”, kazao je Muratović.
On je dodao da dobro uređeno groblje svjedoči istoriji jednog naroda.
“Ljudi ne razuiju problem groblja, ako ljudi nisu uređeni, ako vjerska zajednica nije uređena, onda je to slučaj kao s porodicom-to je javašluk. Mi smo zaveli jedan red na mezarju, gdje se ljudi sahranjuju svi isto, da se ne bismo razlikovali. I to je i sa ljudskog stanovišta ispravno. Da ne pokazujemo svoju silu i snagu kroz grobove. Ako mi ne budemo upravljali grobljem, to će da se prekine, to mi znamo dobro. Ako hoćete da znate kakav narod živi u nekom mjestu, pođite do groblja da vidite kako ga drže i uređuju. Narod koji nema svoja obilježja iz istorije, iz prošlosti, kao da živio nije. Zato želimo da iza nas ostane nešto. Znate da smo narod koji ne ruši, ali kojemu je porušeno mnogo toga. Mi ne želimo da rušimo, ali molimo Boga da to što mi izgradimo da ostane i da neće više biti rušeno. Drugo je sve manje-više ok, ali to je onaj suštinski problem”, kazao je Muratović.
U Beranama je situacija oskudna kada su u pitanju vjerski objekti.
“Na području Opštine Berane imamo samo ovu džamiju i imamo jedan mesdžid ili kako ljudi to iz milošte zovu ‘Kuća kod česama’, tu smo nekad mekteb održavali i tu smo se okupljali dok nismo ovu džamiju napravili. Ona je bila sklona padu, morali smo je obnoviti i obnovili smo je. I neke sitne imovine imamo, ali od vjerskih objekata to nam je ostalo. Ova džamija je napravljena donacijom građana i tako se i održava. Od države nemamo nikakve pomoći. Čak nijesmo ni na listi kada se određuje opštinski budžet jer je IZ svrstana u ‘ostale vjerske zajednice’”, kazao je Muratović.
Muratović je istakao da će tražiti od nadležnih još jednu džamiju.
“Muslimani Berana su 50 godina bili bez džamija i 40 godina bez hodže. I onda da bismo današnje stanje analizirali moramo pogledati malo unazad da bismo bolje razumjeli i vjernike i mene kao imama. Evo vidite, gdje ovo ima da se ovdje pravi džamija? Mi smo ovdje izmjestili nebrojeno mnogo grobova da bismo ovo napravili. Znači, ne možemo biti zadovoljni s te strane. To je neko prošlo vrijeme, a danas ćemo da probamo opet. Imamo potrebu još za jednom džamijom koju ćemo tražiti uskoro preko Lima, s druge strane, pa da vidimo kakva prava imamo. Mi znamo naša prava kod Boga, a da vidimo kakva prava imamo kod ljudi”, kazao je Muratović.
Kako navodi, očekuje prihvatanje zahtjeva jer je dan-danas manje predrasuda kod nadležnih ljudi.
“Mi ćemo tražiti od Opštine lokaciju za Islamski centar i za džamiju. U slučaju dozvole, mi ćemo se osloniti na donatore sa strane koji će to izfinansirati jer mi to ne bismo bili u mogućnosti da završimo, ali o tom potom. Trebaće tu i nacrt i papirologija i treba poći sa tim u Opštinu. Ja vjerujem da će oni to nama ipak dozvoliti jer imaju obavezu prema nama, jer nam tada nisu dali prostor za džamiju, pa su nas upoznali malo bolje, vidjeli su da minaret nije nikakva raketa koja nekom prijeti, da ljudi koji ovdje dolaze nikom ne prijete, naprotiv, samo čine dobra djela”, rekao je Muratović.
Islamska zajednica u Beranama sprovodi različite akcije, s naglaskom na one humanitarne.
“Što se tiče akcija, aktuelno je ovo sad što smo radili ovu kaldrmu u dvorištu džamije, što smo ovaj harem džamije popločali. U toku je izgradnja šadrvana ili možda je ispravnije reći letnjikovca, s obzirom da nema vodu, da ljudi mogu tu da sjednu, da razgovaraju, da imaju zaklon od kiše i od sunca. Naše akcije su uglavnom aktivnosti održavanja grobova, kosimo i po tri puta godišnje. Imamo i nekih humanitarnih akcija, povremeno, koliko se može, pomažemo onima kojima je pomoć neophodna, malo iz budžeta, malo neki fond skupljamo, i tako… Uglavnom su te akcije uz Ramazan, ali i van Ramazana pomažemo ugroženim porodicama. Mala smo snaga, pa ne možemo ni neke velike akcije ni planove da imamo”, naveo je Muratović.
Na nivou Opštine, Muslimani čine deseti dio stanovništva Berana.
“Ja imam interno neke podatke. Porodica muslimanskih je oko 800, a Muslimana oko 3000, pa i više. Na nivou Opštine, to dođe 10 odsto stanovništva. Na nivou grada, Muslimana je 20 odsto, pa i više, kada uračunamo Hareme i Talum i još neka naselja”, naveo je Muratović.
S.M.
