U crnogorskom zdravstvenom sistemu potrebno je dopuniti kadrovske kapacitete za vanredne zdravstvene situacije, poručio je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić. On je kazao da je Crna Gora napravila veliki korak ka poboljšanju i adekvatnom odgovoru na buduće vanredne situacije uspostavljanjem javno-zdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije (PHEOC), koji će omogućiti spremnost i sveobuhvatan javnozdravstveni odgovor.
Galić je, u intervjuu agenciji MINA, naveo da IJZ za ovu godinu ima dovoljno novca za sprovođenje svih predviđenih aktivnosti. On je rekao da je tokom prethodne dvije godine sprovedena finansijska stabilizacija ustanove i ostvaren pozitivni finansijski bilans poslovanja.
“Budžet IJZ-a za ovu godinu je sličan prošlogodišnjem, sa razlikom da je kao posebna budžetska linija, van budžeta Instituta, izdvojeno finansiranje skrining programa”, naveo je Galić.
On je kazao da je IJZ u budžet države vratio 1,634 miliona EUR, koja su bila dio prošlogodišnjeg budžeta Instituta.
“Sa obzirom na to da je pandemija bilježila prošle godine blaži oblik i da potreba za testiranjem nije bila kao 2021, predviđena neiskorišćena sredstva za PCR testove, u vrijednosti od oko 1,2 miliona EUR, vraćena su u budžet države”, pojasnio je Galić.
On je naveo da je u budžet države vraćeno i dodatnih oko 430 hiljada EUR, a radi se o neiskorišćenim sredstvima iz drugih aktivnosti. Galić je dodao da je to rezultat ušteda i domaćinskog poslovanja, prije svega, finansijskog dijela menadžmenta Instituta. Prema njegovim riječima, to je svakako raritet u poslovanju i zdravstvenih institucija, a i Instituta u ranijem periodu. Galić je kazao da izdvojena sredstva iz budžeta Crne Gore za preventivne aktivnosti – skrininge, vakcinaciju, nijesu dovoljna, ali da se nadaju da će odgovorna ministarstva i institucije, kao mnogo puta ranije, imati sluha za neophodnost i ozbiljnost navedenih preventivnih programa.
“Iskustva saradnje iz prethodnog perioda pandemije ukazuju da će po potrebi biti aktivirana dodatna sredstva kad za tim bude bilo potrebe”, naveo je Galić.
On je, govoreći o kadrovskim kapacitetima, kazao da je predloženim programom specijalizacija predviđeno da svi domovi zdravlja u Crnoj Gori imaju barem po jednog epidemiologa, a svaka bolnica na 200 bolničkih kreveta jednog kliničkog (bolničkog) epidemiologa. Kako je rekao, za pravilan nadzor nad preventivnim aktivnostima i zaraznim bolestima bila bi potrebna bar po dva epidemiologa u domovima zdravlja, naročito u južnom i centralnom regionu, s obzirom na migracije stanovništva i potrebe tokom ljetnje turističke sezone.
“Takođe, trebalo bi uz svakog epidemiologa angažovati i isti broj (u bolnicama dvostruko veći broj) srednjeg medicinskog kadra obučenog sa specifične javnozdravstvene djelatnosti”, dodao je Galić.
On je kazao da trenutno u zdravstvenom sistemu Crne Gore, u domovima zdravlja, specijalnim i opštim bolnicama, Kliničkom centru, IJZ-u, radi približno 50 što specijalista, što specijalizanata epidemiologije.
“Taj broj uglavnom zadovoljava potrebe zdravstvenog sistema van vanrednih situacija, ali neophodno je dopunjavanje kadrovskih kapaciteta usljed uspostavljanja sistema odgovora na buduće vanredne javnozdravstvene prijetnje”, poručio je Galić.
Kako je naveo, nedostatak medicinskog kadra, a samim tim i ljekara iz preventivnih grana medicine, naročito epidemiologa, jedan je od uočenih nedostataka u odgovoru na vanrednu situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19. Galić je dodao da je situacija po tom pitanju u Crnoj Gori nešto bolja nego u zemljama iz okruženja, ali da to svakako nije dovoljno za neke buduće javnozdravstvene prijetnje. On je kazao da se očekuje završetak usavršavanja i vraćanja u zdravstveni sistem tri ljekara kao epidemiologa, a troje kolega je još na specijalizaciji.
“Svakako da bi zdravstvene ustanove trebalo da svojim sistematizacijama predvide adekvatan broj epidemiologa, ali rekao bih i specijalizacija iz drugih oblasti preventivne medicine, s obzirom na to da nam je situacija sa pandemijom COVID-19 ukazala na neophodnost ovog kadra”, naveo je Galić.
On je rekao da će IJZ svakako tražiti proširenje svojih kadrovskih kapaciteta s obzirom na razvoj PHEOC i Laboratorije za otrove, kao i razvoj registara i koordinisanja skrininga u njihovoj nadležnosti, odnosno unapređenje vitalne, naročito mortalitetne statistike.
“Nadamo se da će ova profesija biti atraktivnija za ljekare, jer je primijećeno da iako su raspisane specijalizacije za pojedene ustanove, na oglase se ne javljaju ljekari”, dodao je Galić.
Na pitanje da li je crnogorski zdravstveni sistem spreman u slučaju pojave epidemije morbila, on je odgovorio potvrdno.
“Mišljenja smo da je zdravstveni sistem spreman za moguću epidemiju malih boginja, ali ne bismo da bijemo bitke koje ne moramo. Imamo vakcinu koja je dostupna svim građanima, besplatna, sigurna, efektivna i nema potrebe da rizikujemo život ijednog djeteta”, istakao je Galić.
On je kazao da je IJZ pokrenuo niz multisektorskih aktivnosti kako bi se nevakcinisana djeca imunizovala i time zaštitila od ozbiljnih bolesti, kakve su male boginje, rubela i zauške. Na predlog Instituta, kako je naveo, Ministarstvo zdravlja formiralo je Nacionalnu komisiju za rutinsku imunizaciju čiji mandat uključuje brojne sistemske intervencije u skladu sa Akcionim planom, a koje imaju za cilj saradnju na nacionalnom i lokalnom nivou svih elemenata društva.
“Pripremljeni su i ažurirani protokoli za MMR vakcinaciju u slučaju proglašenja epidemije malih boginja (napisane su preporuke za zdravstvene institucije, školske i predškolske ustanove, Vodiči i druga dokumenta”, kazao je Galić.
On je dodao da su izrađeni flajeri i drugi materijali za dostavljanje kvalitetnih informacija.
Galić je rekao da je napravljena procjena i nabavljena dovoljna količina MMR vakcina za redovnu i “catch up” vakcinaciju.
“Ažuriran je Program i Kalendar obavezne vakcinacije. Ministarstvu zdravlja je preporučena provjera smještajnih kapaciteta bolnica za prihvat oboljelih”, kazao je Galić.
On je rekao da su, nažalost, svi zdravstveni stručnjaci koji se bave tom tematikom saglasni da je samo sticajem srećnih okolnosti moguće izbjeći epidemiju malih boginja u Crnoj Gori.
“Razlog tom mišljenju je nizak obuhvat imunizacije MMR vakcinom, koji u Crnoj Gori iznosi trenutno oko 62 odsto u predškolskom uzrastu, u školskom uzrastu za prvu dozu oko 92 odsto, a sa drugom dozom oko 85 odsto populacije, odnosno ukupno za sve osobe do navršenih 18 godina oko 84 odsto”, naveo je Galić.
To je, kako je podsjetio, nedovoljno za 95 odsto koliko je neophodno da bi se postigao kolektivni imunitet protiv te bolesti.
“Da bi se dosegao neophodan obuhvat potrebno je da u kohorti predškolske djece, koja broji njih 37.511, bude vakcinisano 35,6 hiljada”, naveo je Galić.
Do sada je, kako je kazao, vakcinisano 22,9 hiljada djece predškolskog uzrasta, što znači da bi trebalo da se vakciniše još 12,7 hiljada.
“S obzirom na dinamiku putovanja, pojavu epidemije u susjednoj zemlji i nešto većim, ali nedovoljnim obuhvatima MMR vakcinacijom i u zemljama okruženja, realno je očekivati pojavu epidemije malih boginja i u Crnoj Gori”, rekao je Galić.
On je, govoreći o najvažnijim aktivnostima tokom prošle godine, kazao da je Institut napravio iskorak ka modernim evropskim institucijama, unaprijedio rad ustanove, ali i cjelokupnog zdravstvenog sistema Crne Gore. Galić je rekao da su brojne i aktivnosti koje su predvidjeli za ovu godinu.
“Započinjemo izradu Standardno operativnih procedura i tenderski proces za nabavku softvera i hardvera u okviru izgradnje sistema PHEOC. Institut očekuje otvaranje mikrobiološkog kabineta za detekciju patogena biološke sigurnosti 3 (kabinet BSL 3)”, naveo je Galić.
On je kazao da nastavljaju proces uspostavljanja Nacionalnog centra za kontrolu trovanja. Galić je podsjetio da će tokom prve polovine godine biti sprovedena prva nacionalna studija prevalencije bolničkih infekcija u saradnji sa Evropskim centrum za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).
“Posebno smo ponosni na saradnju sa Robert Koh Institutom (RKI) iz Berlina koji je u okviru “Global Health Protection Programme” faze 2 i “Western Balkan Strategic Partnership for Health Protection” izabrao IJZ kao primarnog partnera u implementaciji aktivnosti, kao centar za šest zemalja zapadnog Balkana, projekta vrijednog skoro tri miliona EUR u naredne tri godine”, naveo je Galić.
Kako je kazao, sa RKI, uz podršku ECDC, u fazi su uspostavljanja Škole terenske epidemiologije, koja bi nakon perioda od dvije godine bila međunarodno sertifikovana.
“Tokom ove godine nas očekuje i povezivanje informacionih sistema IJZ-a i drugih zdravstvenih ustanova, izmjena sajta i digitalizacija cjelokupnog informacionog sistema, obnavljanje tehničkih, kao i proširenje kadrovskih kapaciteta”, dodao je Galić.
On je rekao da će posebnu pažnju posvetiti razvoju mortalitetne statistike i registara nezaraznih i malignih bolesti, višedecenijskog problema koji reperkusije ima na kvalitet podataka u okviru javnozdravstvenih indikatora, koji onemogućuju ne samo kvalitetnu analizu, već i projekcije zdravstvenog menadžmenta i politike.
“Očekuje nas organizacija međunarodnih obuka i treninga u okviru MediPIET programa i saradnje sa SZO, ECDC i RKI, kao i potpisivanja Memoranduma o saradnji sa nacionalnim Institutom za javno zdravlje Grčke i nastavak saradnje sa Pasterovim Institutom iz Pariza i nacionalnim Institutom za javno zdravlje Italije”, dodao je Galić.
On je, odgovarajući na pitanje kada bi se moglo očekivati proglašenje kraja pandemije, podsjetio da su zvaničnici SZO krajem septembra istakli da kontinuiran, široko rasprostranjen prenos koronavirusa širom svijeta može izazvati pojavu nove varijante. To, kako je naveo, spriječava SZO da proglasi kraj vanredne situacije izazvane COVID-19, iako su izjavili da se kraj pandemije nazire.
“Pandemija nije još završena, lekcija od prošle zime sa pojavom Omikron varijante naučila nas je da moramo biti oprezni”, kazao je Galić.
On je rekao da je za očekivati da će u narednom periodu bolest uzrokovana infekcijom koronavirusom biti manje ozbiljna i epidemiološka situacija povoljnija.
“Do tada, moramo biti u pripravnosti i slijediti preporuke SZO i iskustva međunarodnih autoriteta”, naveo je Galić.
Na pitanje koliko će budući javno zdravstveni operativni centar za vanredne situacije značiti za bolje upravljanje nekim budućim, eventualnim epidemijama, on je odgovorio da će PHEOC biti mjesto sa kojeg će se upravljati pandemijom.
“Izuzetna mi je čast da izgradnja tako značajnog infrastrukturnog projekta kreće baš za vrijeme mog mandata, jer kao epidemiolog koji je radio na terenu tokom pandemije COVID-a, najbolje mogu da razumijem značaj i potrebu za uspostavljanje takvog operativnog centra”, istakao je Galić.
Taj važni infrastrukturni projekat je, kako je podsjetio, u potpunosti finansiran iz IPA fondova Evropske unije i vrijedan oko tri miliona EUR.
Galić je kazao da je zaključno sa 16. februarom ove godine ukupno dato 685.859 doza vakcina protiv COVID-19, od kojih je 293.814 prvih, 286.026 drugih, 102.955 trećih, 2.973 četvrtih i 91 peta doza. Kako je naveo, od punoljetnog stanovništva jednu dozu dobilo je 61,2 odsto, dvije 59,6 odsto, tri 21,4 odsto i četiri doze 0,6 odsto stanovnika.
“U odnosu na ukupan broj stanovnika prvom dozom vakcinisano je 47,3 odsto, sa dvije doze 46,1 odsto, sa tri doze 16,6 odsto i sa četiri doze 0,5 odsto stanovnika”, dodao je Galić.
On je kazao da se trenutno sprovode aktivnosti programa Jačanja kapaciteta u odgovoru na pandemiju COVID-19, kao donacija ambasade Sjedinjenih Američkih Država i implementatora SZO, koji pod nadležnošću Ministarstva zdravlja koordinišu IJZ i Dom zdravlja Glavnog grada. Cilj aktivnosti je, kako je naveo, povećanje obuhvata imunizacije vakcinom protiv COVID-19 među najosjetljivijom populacijom građana, a to su osobe starije od 60 godina koje često imaju pridružene hronične bolesti i/ili su slabijeg imunoluškog statusa. Galić je pojasnio da se strategija zasniva na pozivanju građana putem centralizovanog call centra i vakcinaciji u kućnim uslovima.
“Jedna od važnih aktivnosti je započeti “Karavan zdravlja” koji će se u četiri opštine pojaviti i gdje će biti moguće da se, u za to posebno pripremljenom i opremljenom autobusu, građani mogu vakcinisati vakcinom, prije svega, protiv COVID-19, a i gripa”, kazao je Galić.
On je dodao da će djevojčice uzrasne kategorije od devet godina moći da se vakcinišu protiv HPV infekcije, a djeca do sada nevakcinisana i MMR vakcinom. Upitan kakvo je, uopšte gledano, javno zdravlje naše populacije, Galić je rekao da glavni indikatori zdravlja, kao što su očekivano trajanje života, stopa mortaliteta i opterećenje društva bolešću, ukazuju da se situacija ne razlikuje mnogo od one u zemljama jugoistočne Evrope.
“Očekivano trajanje života, indikator, iako još niži od EU prosjeka, u Crnoj Gori je za 2020. godinu iznosio 75,9 godina života”, kazao je Galić.
Kako je naveo, prema dostupnim podacima o umiranju u Crnoj Gori, nezarazne bolesti predstavljaju najčešći uzrok, i do 94 odsto, ukupnog broja umrlih. Galić je rekao da su za skoro polovinu smrtnih slučajeva u zemlji uzrok bile bolesti srca i krvnih sudova, a za skoro četvrtinu maligne neoplazme.
“Iako postoji veliki broj različitih nezaraznih bolesti koje zahtijevaju posebnu pažnju, izdvajaju se četiri grupe koje čine većinu preventabilnih obolijevanja i smrtnosti”, kazao je Galić.
To su, kako je naveo, kardiovaskularne bolesti, hronične respiratorne bolesti, maligne neoplazme i šećerna bolest.
“Većina nezaraznih bolesti i njihovih komplikacija su u velikoj mjeri preventabilnog karaktera”, rekao je Galić.
On je istakao da se promovisanjem zdravih stilova života može spriječiti 90 odsto oboljenja od dijabetesa tip 2, 80 odsto koronarnih oboljenja srca i 70 odsto moždanih udara. Prema riječima Galića, nedavna pandemija COVID-a 19 podsjetila je i opomenula da zarazne bolesti, ali i drugi uzročnici vanrednih situacija, mogu nenajavljeno i vrlo brzo da utiču na zdravlje i blagostanje populacije.
Izvor: Mina