IJZCGBroj oboljelih će definitivno početi da opada kada mjere počnu da daju efekta, a mjere će dati efekta samo kada ih se svi budemo pridržavali. Ovo za CdM kažu u Institutu za javno zdravlje, odgovarajući na pitanje da li postoje prognoze kada nas u ovom talasu očekuje vrhunac broja zaraženih, te kada bismo mogli očekivati da taj broj počne da postepeno opada. Svako previđanje je nezahvalno i predstavlja licitiranje. Kada je riječ o eventualnom prijedlogu da nošenje maski bude obavezno na svim otvorenim javnim površinama, u IJZ kažu da sve dok postoje alternativne a podjednako ili čak možda i učinkovitije mjere – one će se i primjenjivati. “Konkretno, na otvorenom prostoru, u normalnoj interakciji i ponašanju, držanje fizičke distance je učinkovitije a u ljetnjima danima i znatno lakše za sprovesti i pridržavati se, tako da će se i dalje insistirati na držanju distance gdje god je to moguće. Tamo gdje je jako teško održati distancu ili gdje postoje određeni izazovi – naravno da je nošenje maski poželjno i preporučeno i bez obaveznosti”, ističu u IJZ u izjavi za CdM. Govoreći o tome koliko je ljudi je na dnevnom nivou angažovano na terenskom testiranju pacijenata na koronavirus, iz IJZ poručuju da su terenske aktivnosti su samo jedna u nizu aktivnosti koje su namjenjene za adekvatno otkrivanje, uzorkovanje i praćenje kontakata. “U zavisnosti od potreba i broja slučajeva koji se istražuju broj angažovanog kadra se mijenja koji isto tako vrši nekoliko uloga istovremeno. Terenskih epidemiologa i njihovih tehničara je trenutno 25, a logističku i administrativnu podršku dobijaju od još desetak ljekara i tehničara iz drugih organizacionih jedinica Instituta u zavisnosti od potrebe”, kažu iz IJZ za CdM.

Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) registrovao je od početka novembra 2023. do 7. januara 290 slučajeva obolijevanja od pertusisa – velikog kašlja.

Kako IJZCG navodi u saopštenju, kod 235 oboljelih bolest je potvrđena laboratorijskim putem (PCR ili serološkim analizama), dok je kod 55 osoba prijavljeno obolijevanje na osnovu razvoja karakterističnih simptoma bolesti nakon bliskog kontakta sa oboljelom osobom.

“Među registrovanim slučajevima (290), najveći udio oboljelih je u uzrasnoj grupi 11-15 godina (132), potom u uzrasnoj grupi 6-10 godina (51), u uzrasnoj grupi 26-64 godine (34), 1-5 godina (27), 16-20 godina (25), ispod 1 godine (14), preko 65 godina (4) i u uzrasnoj grupi 21-25 godina (3)”, kažu iz IZJCG.

Dodaju da je najveći broj slučajeva otkriven u Podgorici – 191.

“A, zatim slijede Danilovgrad (25), Berane (14), Cetinje (10), Budva (9), Herceg Novi (8), Bar (6), Kotor (6), Nikšić (5), Zeta (5), Tivat (4), Andrijevica (2) i po jedan slučaj u Bijelom Polju, Mojkovcu, Petnjici, Pljevljima i Ulcinju”, piše u saopštenju.

Iz IZJCG kažu da je od 290 registrovanih slučajeva, kod 270 je od posljednje doze vakcine sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo pet ili više godina (kada se zbog karakteristika acelularne vakcine ne može očekivati postojanje imuniteta) ili osobe nisu imunizovane, ili ne postoji dokaz o imunizaciji (uglavnom kod osoba starijih od 25 godina).

“Vakcinacija protiv velikog kašlja, kao i protiv svih ostalih oboljenja koja su u redovnom kalendaru (morbila, humanog papilloma virusa itd.) se kontinuirano sprovodi u redovnim terminima radnim danima kod izabranih ljekara za djecu. Kod svih bolesti, a naročito protiv velikog kašlja je izuzetno važno da se vakcinacija sprovede pravovremeno tj. da se u ovakvoj epidemiološkoj situaciji prve tri doze vakcine prime u uzrastu sa dva (prva doza), sa tri (druga doza) i sa četiri mjeseca (treća doza)”, rekli su.

Posebno ističu da je pertusis oboljenje kod koga se naročito teški simptomi mogu javiti kod novorođenčadi i nepotpuno imunizovane odojčadi (djece uzrasta ispod jedne godine), kod kojih je ova bolest nerijetko životno ugrožavajuća.

“Apelujemo na stanovnike Crne Gore, posebno na osjetljive grupe, da budu dodatno pažljivi i primjenjuju opšte mjere prevencije u cilju smanjenja rizika za prenos velikog kašlja (ali i ostalih respiratornih infekcija poput gripa, COVID-19, RSV – respiratornog sincicijalnog virusa) na lica kod kojih je rizik od razvoja težih formi bolesti veći. Adolescenti, odrasli i imunizovana djeca najčešće imaju blaže ili atipične simptome, iako se izraženo oboljenje može javiti u svim uzrasnim grupama posebno kod onih kod kojih je od završene vakcinacije/revakcinacije prošlo duže od četiri godine”, zaključili su iz Institut za javno zdravlje.