Nakon što je Vlada prije mjesec dana obavezala notare da Agenciji za sprečavanje korupcije podnose izvještaje o prihodima i imovini, isto je na prethodnoj sjednici utvrdila i za javne izvršitelje, prenosi Cdm Naime, Predlog zakona o dopunama Zakona o javnim izvršiteljima dopunjen je novim članom koji propisuje da su javni izvršitelji dužni da podnesu izvještaj o imovini i prihodima, kao i imovini i prihodima bračnih i vanbračnih supružnika i djece koja žive u zajedničkom domaćinstvu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje korupcije. Taj izvještaj su dužni da podnesu u roku od mjesec od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Peta godina je kako postoji institut javnog izvršitelja, i oni, kao i notari su javni službenici koji nijesu imali obavezu da predaju imovinski karton. Javni izvršitelji su počeli da rade početkom 2014. godine, i od starta se u stručnoj javnosti, ali i na institucionalnom nivou javila dilema u vezi sa pravnim statusom izvršitelja, odnosno da li oni u sistemu izvršenja treba da budu tretirani kao privatna lica koja vrše poslove izvršenja ili kao subjekti sa statusom javnih funkcionera, pišu Dnevne novine.
Kako je navedeno u studiji Javni izvršitelji u Crnoj Gorikoju je izdao CEMI, Komisija za sprečavanje sukoba interesa je javne izvršitelje okarakterisala kao javne funkcioneri i od njih je zatraženo da predaju imovinske kartone, što su javni izvršitelji odbili da učine i predali su žalbu Upravnom sudu.
,,Upravni sud je konstatovao da u Zakonu o sprečavanju korupcije javni izvršitelji nijesu pobrojani kao javni funkcioneri, pa se samim tim ne mogu tretirati kao isti i ne podliježu obavezama prijavljivanja imovine i predaje imovinskih kartona”, navedeno je u studiji.
Međutim, kako je objašnjeno u toj studiji, u Zakonu o sprečavanju korupcije javni izvršitelji nijesu decidno navedeni ili definisani kao javni funkcioneri, bez obzira što priroda njihovog djelovanja, način imenovanja i položaj koji uživaju u pravosudnom sistemu navodi na snažnu indiciju da se njihov status može podvesti pod navedenu kategoriju javnih zvaničnika.
Neki od javnih izvršitelja prestali su da rade zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, no nije poznato da li je Tužilaštvo u tim tim predmetima privelo kraju istrage, te da li je na pomolu optužnica.
Istraga protiv javnog izvršitelja Aleksandra Konstantina Zlokovića pokrenuta je prije dvije godine, a on se tereti daje počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Na samom početku je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv Zlokovića i više NN lica zbog sumnje da su na osnovu falsifikovane sudske presude sa računa Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije nezakonito uzeli 263.000 eura. Zloković je upravnim inspektorima pokazao potvrdu da je novac predao advokatu iz Beograda Marku Lj. Jeliću, kojeg, međutim, nema na spisku Advokatske komore Beograda, a ni Srbije. Ta je prijava podnesena 5. jula, a predmet je formiran dva dana kasnije. Predmet je potom preuzelo VDT zbog sumnje da je Zloković počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje je u nadležnosti tog tužilaštva.
Protiv Zlokovića i njegovog kolege iz Nikšića Aleksandra Mijuškovića Elektroprivreda je 2016. godine Višem državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su ovi javni izvršitelji pokušali da sa računa Elektroprivrede ?skinu? 706.000 eura. Zloković i Mijušković su uspjeli da sa računa EPCG nezakonito podignu 14.800 eura, dok nije stigla zabrana prinudne naplate. Nikšićki Vodovod je takođe imao dosta problema nakon što je angažovao izvršitelja Mijuškovića za naplatu duga. On je po istoj matrici kao sa EPCG, pokušao da ošteti ovo nikšićko javno preduzeće za 400.000 eura. Komora javnih izvršitelja je tada suspendovala Mijuškovića na šest mjeseci i najavila da mu može biti izrečena mjera trajne zabrane obavljanja izvršiteljske djelatnosti.
Treći slučaj je slučaj javnog izvršitelja Siniše Mugoše, koji je uhapšen 28. marta prošle godine zbog sumnje da je falsifikovanom presudom pokušao da od Crnogorskog telekoma naplati 864.000 eura fiktivnog duga. Kako se navodi u naredbi za sprovođenje istrage, Mugoša je od za sada nepoznate osobe u Beogradu preuzeo falsifikovanu presudu po kojoj izvjesna firma iz Slovenije potražuje od Telekoma 864.000 eura. Na osnovu te lažne odluke suda, Mugoša je navodno donio rješenje o izvršenju po kojem je 20. marta novac trebalo da bude uplaćen. Međutim, dan kasnije, službenici Telekoma su prijavili to Specijalnom tužilaštvu koje je odmah blokiralo isplatu, pa nije došlo do prenosa cjelokupnog iznosa sredstava. Istragom je obuhvaćen i Aleksandar Nestorović koji je, kako se sumnja, pomagao Mugoši u realizaciji plana. Tokom saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, izvršitelj je ranije negirao da je na osnovu falsifikovane dokumentacije sproveo postupak potraživanja, blokade i naplate sredstava od Crnogorskog telekoma. Tvrdio je da je radio sve po zakonu i pravilima struke, te da će to i dokazati tokom daljeg procesa.
Ministarstvo pravde 17. aprila 2018. godine donijelo je odluku da se zbog nepolaganja ispita koji su propisani zakonom, pravosudni i ispit za izvršitelje, kako bi se mogla obavljati izvršiteljska djelatnost, zatvore kancelarije Radovanu Drinčiću, Siniši Mugoši, Ljiljani Vladičić, Mladenu Pavličiću, Isadu Jašaroviću, Dejanu Kekoviću i Vladimiru Vujotiću. Njihovi predmeti su raspoređeni njihovim kolegama koji ispunjavaju zakonske uslove o obavljanju te djelatnosti.
