Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Ivanjdan, rođenje Svetog Jovana Krstitelja, jedan od tri velika praznika posvećena svetitelju za čije se ime vezuje krštenje Isusa Hrista na riječi Jordan i početak hrišćanske propovjedi.
Šest meseca pre svog javljanja u Nazaretu Bogorodici, prvosvešteniku Zahariji u Jerusalimski hram se javio anđeo Gavrilo. Prije nego što je objavio čudesno začeće Bogorodice, anđeo je objavio starici Jelisaveti, ženi Zaharijinoj, da će roditi sina. Zaharija nije odmah povjerovao u riječi anđela Gavrila i ostao je nijem sve do osmoga dana po rođenju djeteta, tada je pri obrezivanju i davanju imena Zaharije na daščicu napisao ime Jovan i progovorio.
Jovan je u rijeci Jordan krstio Hrista, pa je u narodu poznat kao Jovan Krstitelj.
Rođenje Jovana Krstitelja obilježavaju svi srpski pravoslavci.
Ivanjdan je izuzetno poštovan a ustanovljen je u četvrtom vijeku, nakon uspostavljanja Božića.
Ivanjdan je česta slava pravoslavnih hrišćanskih porodica, a za ovaj praznik su vezani i mnogobrojni narodni običaji.
Običaj je da se bere ljekovito bilje, a od ivanjskog cvijeća pletu vijenci koji se stavljaju na ulaz u pravoslavne domove i predstavljaju simbol beskonačnosti vjere.
Ivanjdan se može nazvati i djevojačkim praznikom jer je čitav niz rituala povezan sa djevojkama.
U mnogim krajevima, noć uoči ovog praznika djevojke pale vatre, beru cvijeće i trave, pjevaju i pletu vijence. Djevojke su vijence nekada nosile u kosi ili u kecelji, vjerujući da će tako prizvati sreću i ljubav. Kažu da onaj ko danas ubere kantarion sa pesmom u srcu, neće biti tužan cijele godine.