Godinama unazad saopštavane su informacije da se cijene jednog istog lijeka u Crnoj Gori razlikuju od apoteke do apoteke, da su značajno više nego u državama regiona, posebno u odnosu na Srbiju, objavljuje CdM.
Informacija objavljena krajem prošle godine da je Ministarstvo zdravlja upozorilo dobavljače ljekova i apoteke da će ukoliko se otkrije da su cijene medikamenata neprimjereno visoke biti prinuđeni da o tome obavijeste nadležne inspekcije navela je na sumnju da se prilikom formiranja cijene ljekova krše propisi. Iz kompanija koje ljekovima snabdijevaju crnogorsko tržište tvrde da posluju u skaldu sa zakonima, a iz Tržišne inspekcije CdM-u su saopštili da oni redovno kontrolišu cijene medikamenata koji su na Listi ljekova, te da skoro nepravilnosti i nema.
Podaci koje je Tržišna inspekcija dostavila CdM-u pokazuju da skoro nema kršenja propisa prilikom određivanja cijene ljekova koje plaća država.
“Tržišna inspekcija je u periodu 2017. i 2018. godina obavila 278 inspekcijskih pregleda formiranja maksimalnih maloprodajnih cijena ljekova koji se upotrebljavaju u humanoj medicini, a propisuju se i izdaju na teret obaveznog zdrastvenog osiguranja. U ovom nadzoru samo u jednom slučaju utvrđena je nepravilnost vezano za formiranje maksimalne cijene na malo ljekova suprotno odredbi Zakona o ljekovima i Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova”, saopšteno je CdM-u iz Tržišne isnpekcije.
Dakle, ističu u ovoj Inspekciji, u jednom slučaju utvrđeno je zaračunavanje troškova prometa na malo (maloprodajna marža) u iznosu većem od propisanog pomenutom Uredbom (18 odsto).
“U cilju otklanjanja utvrđene nepravilnosti inspektor je donio rješenje kojim je naloženo otklanjane nepravilnosti i za počinjeni prekršaj izdao dva prekršajna naloga kojima je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1700 eura”, pojasnili su u Tržišnoj inspekciji.
Prema njihovim riječima bilo je i slučajeva da su ovi troškovi zaračunati u iznosu nižem od 18 odsto, što naravno utiče na cijenu lijeka i samim tim stvara utisak kod potrošača, na različitu cijenu lijeka, nastavlja CdM.
“U periodu 2017. i 2018. godina, tržišni inspektori su postupali i po četiri inicijative potrošača koje su se odnosile na “sumnju” da cijena lijeka nije formirana u skladu sa Uredbom, ali ni u tim slučajevima nije utvrđena nepravilnost, što znači da su inicijative bile neosnovane”, zaključili su za CdM u Tržišnoj inpsekciji.
Iz Ministarstva zdravlja su podsjetili da maksimalne cijene ljekova koje nabavlja i plaća država utvrđuje Crnogorska agencija za ljekove i medicinska sredstva, kao prosječne cijene u odnosu na cijene ljekova iz tri zemlje: Srbije, Hrvatske i Slovenije, a na osnovu donesene Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova.
“Dakle, nijedan lijek koji se nalazi na Listi ljekova koje plaća država ne može imati cijenu koja je veća od maksimalno utvrđene cijene. Naša uredba o maksimalnim cijenama, kako smo i ranije više puta saopštavali odnosi se samo na ljekove koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja. Za kontrolu cijena i kvalitet ovih ljekova, ljekova koje plaća država nadležni su Ministarstvo zdravlja, Fond zdravstva i Agencija za lijekove”, kazali su CdM-u iz Ministarstva zdravlja.
Napominju da za cijene lijekova koji se nalaze na slobodnom tržištu, one koji nisu na Listi ljekova, odnosno inspekcijski nadzor nad cijenama ljekova u prometu saglasno članu 6 Zakona o ljekovima obavlja organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije.
Ono što se dešava, tvrde u Ministarstvu zdravlja, a riječ je o izuzecima, a ne o pravilu, jeste da se cijene određenih ljekova u slobodnoj prodaji, znači mimo Liste koju plaća država, razlikuju u odnosu na region.
“Uvažavajući činjenicu da smo resor koji vodi zdravstveni sistem, u kojem značajnu ulogu imaju ljekovi, mi smo poslali molbu farmaceutskim kućama i proizvođačima da koriguju razlike u cijenama. Naglašavamo da dokument upućen pomenutim instancama nema i ne može imati obavezujući karakter, jer kao što smo već rekli, kontrola cijena ljekova na slobodnom tržištu nije u nadležnosti Ministarstva zdravlja, već inspekcijski nadzor nad cijenama ljekova u prometu saglasno članu 6 Zakona o ljekovima vrši organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije”, ističu u Ministarstvu zdravlja.
U resoru na čijem čelu je Kenan Hrapović ističu da je Crna Gora potpisala sa drugim zemljama članicama Svjetske trgovinske organzacije CEFTA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa zemljama Evropske unije u oblasti slobodnog tržišta ljekova.
“Nijedna zemlja Evropske unije niti jedna zemlja regiona ne vrši regulaciju ljekova i drugih pomoćnih medicinskih preparata koji se ne nabavljaju o trošku zdravstvenih fondova, odnosno budžeta tih država. Jedini izuzetak jeste Srbija gdje evropski eksperti konstantno ukazuju da se radi o nespojivim uslovima kada republika Srbija želi da potpiše Sporazum o stabilizaciji I pridruživanju”, naglašavaju u Ministarstvu zdravlja.
Nakon što je Ministarstvo zdravlja upozorilo dobavljače ljekova i apoteke da su u obavezi da cijene, ljekova formiraju po važećoj uredbi, kompanije koje se prometom medikamenata u Crnoj Gori Glosarij, Framegro i Farmont kazali da primili pomenuto obavještenje Ministarstva i naglasili da oni posluju u skladu sa zakonskom regulativom.
Iz sve tri kompanije su naglasili da cijena ljekova koji su van Liste i koji su u slobodnoj prodaji, gdje je zakonom regulisano njihovo slobodno formiranje, cijene određuje proizvođač.
“Znači cijene ljekova u Crnoj Gori ni u jednom slučaju ne određuje snadbjevač, već država ili proizvođač, zavisno od toga da li je kupac država ili krajni korisnik pacijent. U tom smislu smo dopis Ministarstva zdravlja proslijedili proizvođačima sa kojima radimo”, istakli su ranije u izjavi za CdM iz ove tri kompanije.
Smatraju da je tržište ljekova u Crnoj Gori i dobro snadbjeveno i dobro regulisano, jer je pacijentima o trošku države dostupna raznovrsna i savremena terapija.
U novembru prošle godine Vlada jeusvojila Odluku o izmjeni i dopuni Liste lijekova, kojom je lista proširena sa jedanaest novih medikamenata, a u skladu sa stručnim sugestijama prema kojima će novi ljekovi značajno doprinijeti poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite građana i koji ispunjavaju najnovije standarde i protokole liječenja u Evropi i svijetu.
Iz Ministarstva zdravlja apeluju na građane da ne posežu za kupovinom ljekova na svoju ruku, već da se drže propisane terapije koju im je odredio ljekar.
“Ta terapija, koju propisuje ljekar, nalazi se na Listi ljekova, koja, podsjećamo, pokriva sve bolesti, a za građane je besplatna”, poručili su iz Ministarstva zdravlja, zaključuje CdM.