Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković apelovao je na premijera Duška Markovića da se zaposlenima u zatvorenim djelatnostima poveća subvencija zarada na 70 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori, odnosno oko 360 eura.
Keković je ranije ocijenio da je predloženi drugi set ekonomskih mjera Vlade za očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta sveobuhvatan, te podržao Vladu da istraje na programu podrške poslodavcima u cilju očuvanja radnih mjesta.
“Takođe, smo sugerisali određene korekcije i dopune predloženog seta mjera. Na bazi informacija koje smo u prilici da, ovih dana, saznajemo iz medija, može se zaključiti da će Vlada, od predloženog seta mjera, korigovati samo prvu mjeru koja se odnosi na subvencionisanje zarada za zaposlene u zatvorenim djelatnostima, kojima će opredijeliti subvenciju u visini 100 odsto bruto minimalne zarade. Upravo tu mjeru USSCG smatra ključnom i ovom prilikom želimo dodatno da obrazložimo naš stav apelujući da ga uvažite prije usvajanja drugog seta mjera”, naveo je Keković u apelu.
On je ocijenio da tu mjeru treba korigovati, jer neće postići svoj dvostruki cilj ukoliko ne dođe do predložene korekcije, koji podrazumijeva da se poslodavci relaksiraju obaveza po osnovu zarada zaposlenima, kako ne bi došlo do gašenja radnih mjesta, te da se omogući zaposlenima da očuvaju egzistenciju svojih porodica u vremenu trajanja zabrane rada.
„Ukoliko subvencija bude u visini 100 odsto bruto minimalne zarade to će podrazumijevati značajnije učešće poslodavaca, jer su oni obavezni da isplate razliku do punog iznosa 70 odsto bruto zarade koja pripada zaposlenom”, objasnio je Keković.
On smatra da, imajući u vidu da većina preduzeća u zatvorenim djelatnostima nema akumuliranog kapitala već posluje „od danas do sjutra“, to za njih i njihov opstanak predstavlja veliki izazov u uslovima kada zbog zatvaranja djelatnosti nijesu bili u mogućnosti ništa da prihoduju.
“S druge strane, zaposleni neće biti u mogućnosti da pokriju sve troškove sa opredijeljenih 222 eura subvencije zarade, koji podrazumijevaju ishranu, plaćanje računa za komunalije, plaćanje zakupa stana, otplatu kredita, školarinu i zdravstvenu njegu”, naveo je Keković.
Prema njegovim riječima, posebno treba imati u vidu da su, zbog ukupne situacije izazvane epidemijom koronavirusa, mnoge porodice dodatno egzistencijalno ugrožene jer su smanjeni njihovi prihodi usljed smanjenja zarada, otpuštanja sa posla zaposlenih na određeno vrijeme i onih koji su bili u faktičkom radnom odnosu, kao i nemogućnosti obavljanja dodatnih poslova zbog zabrane kretanja.
“Sve prethodno rečeno podjednako se odnosi i na subvenciju zarada zaposlenima koji su upućeni u samoizolaciju ili karantin i zaposlenima koji su koristili plaćeno odsustvo kao roditelji djeteta koje nije starije od 11 godina, koju takođe treba korigovati na način da Fond za zadravstveno osiguranje, moguće i centri za socijalno staranje u slučaju plaćenog odsustva jednog od roditelja, refundira poslodavcima iznos naknade zarade, koja se isplaćuje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju za zaposlene koji se nalaze na privremenoj spriječenosti za rad uslovljenom karantinskom bolešću”, rekao je Keković.
On je kazao da treba razlikovati preduzeća koja su u prošloj godini poslovala sa određenom dobiti, a čiji zaposleni bi dobili subvenciju u visini 100 odsto minimalne zarade u očekivanju da će imati dovoljno sredstava da zaposlenima isplate razliku do punog iznosa pripadajuće zarade.
“Takođe, želimo da naglasimo da, prema našem proračunu, obje navedene korekcije zahtijevaju izdvajanje do najviše oko 12 miliona eura, što smatramo prihvatljivim i za budžet održivim izdatkom, imajući u vidu da na taj način ova mjera skoro potpuno postiže ciljani efekat”, rekao je Keković.
On je zaključio da tu treba imati u vidu i koliko – toliko očuvanje kupovne moći zaposlenih, što će biti od značaja za ekonomski obrt u vrijeme i nakon prestanka epidemije.