Braho AdrovićKnjiga poezije beranskog književnika Braha Adrovića

U izdanju Izdavačko štaparskog preduzeća “Pegaz” iz Bijelog Polja i Centra za kulturu iz Petnjice upravo je izašla iz štampe četrnaesta po redu knjiga poezije “Čovjek i vrijeme” beranskog književnika Braha Adrovića, piše portal eSpona.

U knjizi je objavljeno osamdeset novih pjesama ovog stvaraoca čiji su recenzenti akademik prof.dr Branko Ristić i prof.dr Draško Došljak ,dizajn korica i tehničku obradu potpisuje Milena Joksimovića, dok je na naslovnoj strani korica slika akademskog slikara Aldemara Ibrahimovića.
Srdstva za štampanje ove knjige su obezbijeđena na konkursu Ministarstva kulture Crne Gore.
„Lep je osećaj iščitavati poeziju pesnika Braha Adrovića. Taj osećaj raste iz stiha u stih, iz pesme u pesmu.”Čovjek i vrijeme”-novi Adrovićev rukopis-je,zapravo,trag pesnika u vremenu. I onako kako vajar u kamenu ostavlja trag, tako Braho Adrović svoj isklesani stih uramljuje u savremenu južnoslovensku poeziju čineći je bogatijom i estetski uzvišenijom“, zapisao je na početku svoje recenzije, akademik Ristić.
“Čitalac već sa prvim susretom sa ovim rukopisom primjećuje i oseća susret sa dokazanim pesnikom: zanatski i motivski. Lekiska ovog Adrovićevog dela dokaz je da je reč pesniku uvijek sveta- da ju pažljivo i nježno odabira, nalazi joj mesto na poetskoj mapi koja mora biti putokaz stvaralačke leporečivosti. Nežno, meko i tiho, pesnički najuspelije, Adrović veze na poetskom razboju motiv vremena i ljubavi. Na širokoj pozornci na kojoj se smenjuju i odmotavaju različiti motivi, samosvojno se prepoznaju predeli, tonovi i boje pesnika Adrovića, a tu su i viđenja kojima se otkrivaju tajne prirode, isprepeletani šumovi, senke, vedrine i setna romorenja“, kaže akademik Ristić i zaključuje:
“Braho Adrović je,kao pesnik,došao do zadivljujućih spoznaja,kojima je potom, dao i odgovarajući pesnički oblik, sadržinu, dao im je ličnu produhovljenost, koja u vršnim primercima dostiže i pravu poetsku ekstazu”.
U recenziji ove knjige prof. dr Draško Došljak kaže da novi rukopis Braha Adrovića pod naslovom “Čovjek i vrijeme” potvrđuje poeziju zrelog pjesnika koji svoje lirske trenutke pretvara u trajanje i vječnost. Adrović nije slijepi posmatrač vremena i ljudi u njemu nego snažno potvrdjuje pjesnički poziv sažet u rečenici: “Da je pjesnik probuđeni dio naroda“.
Vrijeme i trajanje su učinili svoje. Zato je ova Adrovićeva poezija sročena od riječi koje meleme bol, ali i onih koje podsjećaju da je bol privatna stvar. Ovo je poezija koja opominje da se ne izgubi budućnost, kaže prof. dr Došljak.
“Da Lim teče kroz našu književnost potvrđuje i Adrovićeva poezija“, kaže prof. dr Došljak i dodaje „da u izvanrednoj ljubavnoj pjesmi ” Oči u talasima Lima“ pjesnik u ljubavnom zanosu veli: „Ja sam draga moja bio ljubomoran na rijeku Lim“. A ta ljubomora plovi rijekom,talasa zeleni Lim, “Ponekada vrisne i ljuto zaboli“. To je ta rijeka koja ni pjesnicima ne da mira: “O kako zaljubljenost može biti velika“. Sve pjesme ciklusa Voljeti i ne voljeti vrcaju ljubavnim dosjetakama, nježnom sjetom.
U pjesmi Poraz Braho Adrović poručuje:
“Tako ljubavi
Sve lijepo u nepovrat odlazi
Al dok si živa još jednim poljupcem se javi
Neka me bar nježnost definitivno porazi”
Zbog ovoga treba stvarati i čitati poeziju , kaže Došljak i dodaje da samo u njoj nježnost može da porazi. To su ti slatki pjesnički porazi koji pjesnika tjeraju u stvaralački proces. Nadahnuće bez kojih nema ljubavnih stihova. Onih uspješnih:”Ko ne voli taj rasipa zlato“. Upravo ovaj Adrovićev stih može biti stub dobre ljubavne poezije. I ne samo ljubavne, zakljućio je prof. dr Draško Došljak.
Pored knjige “Čovjek i vrijeme” Braho Adrović je objavio još trinaest knjiga poezije i jedan roman: “Biti živ”, “Juče na ulici”, “Hiljadu dana ljubavi”, “Balkanske elegije”, “Rat u kući”, “Objava nezaborava”, “Gorki vijenac”, “Vječno uzaludno”, “S one strane nade”, “LJudi i neljudi”, “Izabrane pjesme”, “Velika šetalica”, “Mapa bolnih mjesta” i roman “Porijeklo grijeha“.
Adrović je dobitnik najvećeg opštinskog priznanja Nagrade “21.jul“, prve nagrade na susretu mladih pjesnika Crne Gore u Podgorici, nagrade “Mirko Banjević“, prve nagrade za najbolju pjesmu na Međunarodnom festivalu humora i satire u Danilovgradu, regionalne nagrade za poeziju za djecu i mlade, “Krilata Seošnica”, prve nagrade na Festivalu poezije “Pjesnici sa Lima o Limu“ u Bijelom Polju i prve nagrade za najbolju pjesmu u 2018. godini časopisa “Avlija”.
Foto: eSpona