Vlast i nadležne institucije moraju se hitno koncentrisati na primjenu zakona i strategija vezanih za zaštitu životne sredine i klimatske promjene, kazali su iz Koalicije 27, povodom obilježavanja 29 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu.
Kako je saopšteno, potrebno je što prije projektovati finansije i administrativne kapacitete, ubrzanom dinamikom ući u neselektivnu primjenu zakonskih odredbi i primjenjivati kaznenu politiku.
Iz Koalicije 27 smatraju da je izuzetno značajno da se spriječi dalji neodrživi i neizbalansirani razvoj sektora energetike, industrije, prostornog planiranja i zaštite prirode, zbog generacija koje dolaze.
„One zaslužuju da žive u pravoj ekološkoj državi, a mi smo dužni da im je stvorimo i ostavimo“, poručili su iz Koalicije 27.
Prema njihovim riječima, iako je Crna Gora Ustavom deklarisana kao ekološka država, realna namjera primjene tog koncepta nikad nije postojala.
Iz Koalicije 27 rekli su da su dva veoma važna strateška dokumenta – „Smjernice o pravcima razvoja ekološke države“ i „Nacionalna strategija održivog razvoja“ uključivala brojne projekte, koji su, kako su naveli, podrazumijevali velike ekološke devastacije.
„Ne samo da smo 29 godina fingirali status „ekološke države“, nego se ovaj kontinuitet nastavlja i kroz proces sprovođenja evropskih i međunarodnih standarda zaštite životne sredine“, kaže se u saopštenju.
Ističu da nakon čak 13 godina od potpisivanja „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, Crna Gora još ne sprovodi pravne norme koje je prenijela u zakone.
„Ono što smo uspjeli prenijeti u zakone za 13 godina rada na njima, je većinom neprimjenjivo u skorijoj budućnosti, poput odredbi vezanih za upravljanje otpadom, zaštitu prirode, kvalitet vazduha i voda, klimu“, kazali su iz Koalicije 27.
Prema njihovim riječima, najbolji pokazatelj institucionalnog zapostavljanja životne sredine je devetogodišnje kršenje Zakona o upravljanju otpadom, koji propisuje privremeno skladištenje komunalnog otpada na jednu godinu.
Navodi se da fekalije iz više od polovine gradova Crne Gore završavaju direktno u rijekama, jer postrojenja ni poslije više decenija nijesu izgrađena ili stavljena u funkciju, dok je, kako je saopšteno, upitna je i primjena standarda i način funkcionisanja kod izgrađenih kolektora.
Iz Koalicije 27 rekli su da su se posljednjih godina prirodni resursi, čak i u zaštićenim područjima, našli pod udarom katastrofalne devastacije, uglavnom od strane privatnih investitora i koncesionara, u čemu su, kako su kazali, „državne institucije učestvovale stvarajući pravni okvir i ambijent za pretakanje i devastaciju vrijednosti ovog javnog dobra u privatnu korist“.
U Koaliciji 27 smatraju da su strateške i procjene uticaja „jalovi“ procesi koji ne opravdavaju suštinu.
„Nova zaštićena područja, poput Ulcinjske solane, Zete, Cijevne i Komova, postoje samo na papiru, jer nema efektivnog upravljanja i zaštite prirode u istim. Nacionalni parkovi Prokletije i Skadarsko jezero nemaju prostorne planove posebne namjene, niti adekvate kontrole, obzirom da gotovo svaki dan svjedočimo krivolovu, nelegalnoj gradnji, sječi ili šumskim požarima“, dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je sanacija starih i napuštenih rudokopa takođe jedan od važnih ekoloških problema.
„Takođe dugotrajni problemi su i kvalitet vazduha u brojnim gradovima, opasnosti od zaostalih hemikalija u starim industrijskim kompleksima“, zaključuje se u saopštenju.
Izvor: MINA