Iako je smanjen broj učenika koji konzumiraju cigarete, više od polovine maloljetnika od 13 do 15 godina i dalje je izloženo duvanskom dimu kod kuće i na javnim mjestima.
To je pokazalo istraživanje Instituta za javno zdravlje (IJZ), sprovedeno lani u 50 osnovnih i srednjih škola, u kojem je učestvovalo 4.216 đaka, prenose Vijesti.
Duvanske proizvode trenutno konzumira 9,9 odsto učenika, i to više dječaci nego djevojčice, dok cigarete puši šest odsto.
“Gotovo svaki sedmi učenik je naveo da bi u budućnosti mogao postati korisnik nekih duvanskih proizvoda, a 5,9 odsto ispitanika pretpostavlja da bi u budućnosti mogao uživati u cigaretama“, pokazalo je istraživanje.
Gotovo 43 odsto djece – pušača, među kojima prednjače dječaci, pokazuje znake zavisnosti od duvana, što znači da je prva stvar koju žele da urade ujutro nakon buđenja da zapale cigaretu.
Gotovo trećina učenika izjavila je da su u nekom momentu probali duvan.
Podaci su pokazali da je najviše učenika eksperimentisalo sa cigaretama (prvi put probali cigarete) između 12 i 13 godina starosti (29,4 odsto), a zatim između 14 i 15 godina (26,3 odsto).
“Češće nego svaki peti učenik (21,4 odsto) je naveo da je eksperimentisao sa upotrebom duvanskih proizvoda sa sedam i manje godina starosti i to značajno češće dječaci nego djevojčice“, navode iz IJZ.
Prema istraživanju, 49 odsto djece bilo je izloženo uticaju duvanskog dima kod kuće u posljednjih mjesec, a 57,7 odsto van kuće – u zatvorenim javnim prostorima.
U isto vrijeme, 58 odsto je bilo okruženo pušačima na javnim mjestima.
“Više od polovine ispitanika je vidjelo nekog ko je pušio cigarete u školskoj zgradi i okruženju i to češće djevojčice nego dječaci“.
Vlada je sredinom mjeseca usvojila novi Predlog zakona, kojim se u potpunosti zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim i radnim prostorima, a ubuduće neće biti moguće plaćanje takse da bi u nekom dijelu objekta bilo dozvoljeno pušenje.
O Predlogu zakona o ograničavanju duvanskih proizvoda konačan sud daće poslanici Skupštine.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović saopštio je da će u djelovima kafića, barova, restorana u kojima se služi hrana ili piće biti strogo zabranjeno pušenje.
Hrapović je rekao da postoji mogućnost određivanja posebnog dijela prostora kojega vlasnik odredi isključivo za pušenje, a za koji će biti jasno definisani uslovi izolacije, površine, pozicije i opreme.
Istraživanje IJZ pokazalo je i da maloljetnici u Crnoj Gori većinom bez ikakve prepreke mogu da dođu do cigareta.
Čak 79,2 odsto ispitanika izjavilo je da nijesu bili onemogućeni pri kupovini cigareta.
Učenici koji puše najčešće nabavljaju cigarete „na neki drugi način“ (35,6 odsto), zatim slijede oni koji ih kupuju u prodavnicama (31,4 odsto), dok u kioscima cigarete nabavlja 23,7 odsto đaka.
Gotovo trećina ispitanih maloljetnika smatra da je definitivno teško prestati sa pušenjem, a skoro dvije trećine da je duvanski dim drugih ljudi štetan po njihovo zdravlje.
Većina učenika, njih 82,2 odsto, misli da bi trebalo zabraniti pušenje u zatvorenim javnim prostorima, a značajno manji broj (65 odsto) vjeruje da pušenje treba zabraniti na otvorenim javnim mjestima.
Istraživanje IJZ sprovedeno je u osnovnim i srednjim školama i 2004, 2008, te 2014. godine. U IJZ tvrde da je broj djece koja su eksperimentisala sa pušenjem u odnosu na prije pet godina smanjen sa 39 na 24,2 odsto.
Smanjen je i broj trenutnih pušača – sa 6,9 na 6 odsto, ali je broj djece koja konzumiraju duvanske proizvode veći u odnosu na prethodnu deceniju.
Statistika je pokazala da je lani smanjen broj učenika koji su izjavili da jedan ili oba roditelja puše. Lani je 49 odsto izjavilo da su roditelji pušači, dok je taj procenat u prethodnim istraživanjima bio iznad 50 i 60 odsto.
Iako je više od polovine djece izloženo pasivnom pušenju, statistika je ipak bolja nego prije 15 godina, kada je duvanskom dimu bilo izloženo više od 86 odsto učenika. Crna Gora je rekorder u Evropi po broju pušača, jer duvanske proizvode konzumira 35,4 odrasle populacije. Još 17,1 odsto građana pušilo je nekada tokom života. Podaci IJZ pokazuju i da je najviše odraslih pušača (čak 45 odsto) starosti između 45 i 54 godine. Strogu zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, podržale su crnogorske nevladine organizacije Cemi i Juventas, u kojima smatraju da bi predlog zakona što prije morao da se nađe u Skupštini.
