Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja značajan javno-zdravstveni problem sa dubokim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim posljedicama za pojedinca, porodicu i društvo u cjelini. Osim toga, to je jedno od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava, a proističe iz stavova da žene ne trebaju da imaju ravnopravan status sa muškarcima. Obaveza svakog društva je da javno zagovara politiku suzbijanja diskriminacije i da promoviše kulturu tolerancije.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra s ciljem ukazivanja na značaj i veličinu ovog problema. Na ovaj dan započinje i tzv. Narandžasta kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” kako bi se skrenula pažnja javnosti da žene ne smiju da trpe i kriju nasilje, već da moraju biti zaštićene, a nasilnici najoštrije kažnjeni.
Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojaka. Peti UN cilj održivog razvoja koji se odnosi na postizanje ravnopravnosti polova i osnaživanje žena i djevojčica ne može se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.