Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 10. decembar za Dan ljudskih prava 1950. godine kako bi skrenula pažnju „naroda svijeta“ na dvije godine ranije potpisnu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava.
Deklaracija po prvi put u istoriji čovječanstava proklamuje zajedničke standarde ljudskih prava koje treba da postignu svi narodi i sve nacije svijeta, „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“ određuje prvi član deklaracije. Nije bila pravno obavezujuća već više dio međunarodnog običajnog prava sve do Međunarodne konferencije UN o ljudskim pravima 1968. godine kada je odlučeno da deklaracija predstavlja obavezu za sve članice međunarodne zajednice. Predstavlja osnov za sve dalje donete pravno obavezujuće sporazume UN o ljudskim pravima.
Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba, koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva i nedeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na državljanstvo, prebivalište, pol, nacionalno ili etničko porijeklo, boju kože, vjeru, jezik, ili bilo koji drugi status. U Crnoj Gori ljudska prava zagarantovana su Ustavom.
Postoji ukupno trideset članova koji okvirno čine sporazum o ljudskim pravima, ali za najznačajnije principe se smatraju slijedeći:
• Pravo na život, slobodu i sigurnost ličnosti
• Pravo na obrazovanje
• Pravo na zaposlenje, plaćene praznike, zaštita od nezaposlenosti i socijalna sigurnost
• Pravo na puno učešće u kulturnom životu
• Sloboda od torture ili svirepog, nehumanog tretiranja ili kazne
• Sloboda mišljenja, uvjerenja i vjeroispovjesti
• Sloboda izražavanja i mišljenja
Izvor: Dom zdravlja Bar