Međunarodni dan pismenosti, koji se obilježava 8. septembra, prilika je da se podsjetimo na važnost pismenosti kao temelja obrazovanja, informisanja i socijalnog napretka. U savremenom društvu, pismenost više nije samo sposobnost čitanja i pisanja, već podrazumijeva i sposobnost kritičkog tumačenja informacija, naročito u kontekstu medijske pismenosti.
Takođe nažalost, u Crnoj Gori, pismenost žena i dalje je problem u pojedinim ruralnim sredinama, dok je širenje medijske pismenosti presudno za pravilno razumijevanje savremenih tokova informisanja.
Medijska pismenost u eri digitalizacije
U vremenu kada su informacije dostupne jednim klikom, medijska pismenost predstavlja ključnu vještinu koja omogućava pojedincima da se snađu u svijetu preplavljenom različitim sadržajem. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost kritičkog sagledavanja izvora, razlikovanja dezinformacija od tačnih podataka, te svjesnost o ulozi i uticaju medija u oblikovanju javnog miljenja.
U Crnoj Gori, kao i u ostatku svijeta, mladi su posebno osjetljivi na uticaj društvenih mreža i medijskih platformi. Kroz jačanje medijske pismenosti, moguće je pomoći mladim generacijama da prepoznaju kredibilne izvore i razviju kritički odnos prema sadržaju koji svakodnevno konzumiraju. Ova pismenost postaje ključna u borbi protiv lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija koje su sve prisutnije na internetu.
Sa druge strane iako je Crna Gora postigla značajan napredak u oblasti obrazovanja, problem pismenosti žena i dalje postoji, posebno u ruralnim i manje razvijenim područjima. Prema podacima iz prethodnih godina, određeni procenat žena u seoskim sredinama ostaje nepismen ili funkcionalno nepismen, što znači da nisu u stanju da koriste osnovne vještine čitanja i pisanja za svakodnevne potrebe.
Razlozi za ovaj problem su brojni – od tradicionalnih rodnih uloga koje su ženama često nametane, do nedostatka obrazovnih prilika i socioekonomskih faktora koji ih sprječavaju da završe školovanje. Neobrazovanost ne samo da ograničava žene u njihovom ličnom i profesionalnom razvoju, već ih i udaljava od savremenih tokova, naročito u sferi digitalizacije i medija.
Kako bi se ovaj problem riješio, potrebno je pružiti podršku kroz različite programe pismenosti i obrazovanja, posebno usmjerene ka ženama u ruralnim sredinama. Takođe, širenje svijesti o važnosti obrazovanja djevojčica od najranijeg uzrasta ključno je za postizanje rodne ravnopravnosti u obrazovanju.
Institucije, nevladine organizacije i mediji imaju važnu ulogu u jačanju svijesti o značaju pismenosti, ali i u kreiranju programa koji će omogućiti lakši pristup obrazovanju i ženama u manje dostupnim sredinama.
Obilježavanje Dana pismenosti treba da nas podstakne da ne zaboravimo na one kojima je pravo na obrazovanje i informisanje uskraćeno. Samo kroz kontinuiranu podršku i rad možemo graditi društvo u kojem će svaki pojedinac, bez obzira na pol ili mjesto stanovanja, imati jednake šanse za obrazovanje i razvoj.
Dan pismenosti nas podsjeća da obrazovanje nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo – pravo koje treba biti dostupno svima.