Međunarodni dan svijesti o gubicima i rasipanju hrane obilježava se 29. septembra, sa ciljem da se skrene pažnja na velike količine hrane koje se izgube ili bace duž lanca proizvodnje, distribucije i potrošnje.
Ovaj međunarodni dan ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2019. godine, prepoznajući smanjenje gubitaka i rasipanja hrane kao važan korak ka održivijim prehrambenim sistemima i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Gubitak hrane može nastati tokom proizvodnje, skladištenja, transporta i prerade, dok do rasipanja najčešće dolazi u trgovinama, ugostiteljstvu i domaćinstvima. Posljedice nijesu samo ekonomske. Bacanje hrane znači i uzaludno korišćenje vode, energije, zemljišta i rada koji su bili potrebni da ta hrana bude proizvedena.
Poseban problem predstavlja činjenica da se ogromne količine hrane bacaju dok istovremeno milioni ljudi širom svijeta nemaju dovoljno hrane za život. Zbog toga se smanjenje rasipanja hrane posmatra i kao pitanje socijalne odgovornosti, zaštite životne sredine i sigurnosti hrane.
Svako može doprinijeti smanjenju količine bačene hrane. Planiranje kupovine, pravilno čuvanje namirnica, korišćenje ostataka hrane, razumijevanje oznaka na proizvodima i kupovina količina koje zaista možemo potrošiti samo su neki od načina da se hrana manje baca.
Važnu ulogu imaju i proizvođači, trgovci, ugostitelji, institucije i lokalne zajednice. Doniranje viškova hrane, bolje upravljanje zalihama i unapređenje načina skladištenja mogu značajno smanjiti gubitke.
Međunarodni dan svijesti o gubicima i rasipanju hrane zato je prilika da se podsjetimo da je svaki komad hrane vrijedan – i da odgovornijim odnosom prema hrani možemo istovremeno čuvati prirodne resurse, smanjiti otpad i doprinijeti održivijoj budućnosti.