Rezultati koji su ostvareni kod nas na polju reforme maloljetničkog pravosuđa mogu poslužiti kao primjer kako se cjelokupan pravosudni sistem može poboljšati za svu djecu u sukobu sa zakonom, uključujući i onu koje su žrtve ili svjedoci, kao i djecu čija su druga osnovna prava ugrožena ili prekršena, pojasnila je advokatica Olja Mihailović.
Najčešća krivična djela koja izvrše maloljetnici u Crnoj Gori su imovinski delikti i to u preko 70 odsto slučajeva, navodi se u jednoj ranijoj analizi UNICEF-a. Maloljetnici se pojavljuju kao počinioci najtežih krivičnih djela, ali umjesto oštre osude i žigosanja treba imati na umu da djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne čine to po sopstvenom izboru već da je njihovo ponašanje produkt suženih mogućnosti dostupnih za njihov razvoj, kazala je za Pobjedu Mihailović.
Ona navodi da je Crna Gora jedna od prvih država u regionu koja je prepoznala potrebu za pružanjem adekvatnog odgovora na kriminalno ponašanje maloljetnika, za koje svaka država u smislu odgovarajuće reakcije ima poseban interes.
“Danas, rezultati koji su ostvareni kod nas na polju reforme maloljetničkog pravosuđa mogu poslužiti kao primjer kako se cjelokupan pravosudni sistem može poboljšati za svu djecu u sukobu sa zakonom, uključujući i onu koje su žrtve ili svjedoci, kao i djecu čija su druga osnovna prava ugrožena ili prekršena”,pojasnila je Mihailović.
Dugogodišnji rad na problemima maloljetničke delinkvencije, prema riječima Mihailović, pokazalo je da žigosanje maloljetnih prestupnika i uskraćivanje ,”druge šanse“, njihove šanse će se svesti na to da krše zakon i kad odrastu.
Zato je postupak prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela u velikom broju zemalja zasnovan na modelu restorativnog pravosuđa.
Ovaj model podrazumijeva prioritetno rješavanje konflikta između učinioca i žrtve krivičnog djela i to na način koji je primarno vansudskog karaktera.
“Konflikt između učinioca i žrtve krivičnog djela svodi se na rješavanje tog primarnog konflikta na način koji nije ‘klasičan’ sa stanovišta uobičajenih pravila krivičnog postupka. Ovaj savremeni koncept restorativne pravde, koji se ujedno smatra i jednim od najvećih dostignuća savremenog krivično-pravnog sistema, prihvaćen je i u našem maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu. Suštinski, sud mora voditi računa o ličnosti i potrebama maloljetnika, a društvena reakcija prema maloljetnicima bi trebala biti usmjerena na mjere vaspitanja i pomoći, sa ciljem da se na taj način utiče na pravilan razvoj maloljetnika, otklanjanje uzroka asocijalnog i protivzakonitog ponašanja i sprečavaje vršenja krivičnih djela”,pojasnila je Mihailović.
Ona navodi da u svim postupcima u kojima se pojavljuju maloljetnici u sukobu sa zakonom, intervencije se u cjelosti baziraju na poštovanju osnovnih prava i interesa djeteta na način kako je to definisano Konvencijom o pravima djeteta.
Međutim, psihofizičke posebnosti djece, ograničenost njihovih kapaciteta za artikulisanje sopstvenog mišljenja, a naročito nespremnost drugih učesnika krivičnog postupka da uvaže maloljetnikovu volju, kako pojašnjava Mihailović, mogu bitno uticati na pravo maloljetnika na pravično suđenje i participaciju.
“Mladost, neiskustvo, sugestibilnost i posebne potrebe maloljetnih lica uslovljavaju i specifične potrebe koje se javljaju u situacijama kada je maloljetnik na optuženičkoj klupi. Tako, na primjer, načelo javnosti koje u velikoj mjeri prožima krivični postupak, sa ciljem osiguranja njegove transparentnosti, te pune odgovornosti službenih aktera, može nanositi štetu integritetu maloljetnih lica”, objasnila je Mihailović.
Novi zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku je stupio na snagu 6. januara 2012. godine, a primjenjuje se od 1.
septembra te godine i u cjelosti je usklađen sa evropskim standardima.
“S obzirom na to da je novi zakon podrazumijevao obavezu specijalizacije za sve aktere postupka prema maloljetnicima, to su prve obuke za sudije, tužioce, policajce, advokate i socijalne radnike, organizovane odmah po stupanju zakona na snagu, tokom 2013. godine, u okviru projekta kojim je praktično započela reforma maloljetničkog zakonodavstva u Crnoj Gori, koji je realizovan pod nazivom ‘Pravda za djecu'”, kazala je advokatica Mihailović.
Takođe, regionalna kancelarija UNICEF-a za Istočnu Evropu i Aziju izradila je i publikovala Smjernice o pružanju pravne pomoći po mjeri djeteta, u čijoj izradi je aktivno učestvovala i Crna Gora, odnosno Ministarstvo pravde i Advokatska komora Crne Gore, pa će jedan od ciljeva ovog projekta biti i usvajanje smjernica o pružanju pravne pomoći po mjeri djeteta.
Siromaštvo, nasilje u porodici, narkomanija, zlostavljanje stvaraju delikvente
Maloljetnička delinkvencija je rezultat suženih mogućnosti dostupnih za razvoj djece, a one budu još više ograničene kada dijete jednom uđe u sistem krivičnog pravosuđa.
Advokatica Olja Mihailović navodi da u stručnoj literaturi prihvaćena podjela etioloških faktora maloljetničke delinkvencije na spoljne koji se odnose na socio-kulturološke uslove života: škola, porodica, stanovanje, grupa vršnjaka, mediji, slobodno vrijeme i sl. i unutrašnje (emocije, karakter, temperament, inteligencija i slično).
“Kombinacijom dva ili više faktora maloljetnik se može naći u situaciji da izvrši krivično djelo ili da ispolji asocijalno ponašanje. Glavni socijalni uzroci uključuju siromaštvo, razdvojene porodice, nasilje u porodici, nedostatak pristupa obrazovanju i zapošljavanju, imigracija, narkomanija, pritisak vršnjaka, nedostatak roditeljskog staranja, nasilje, zlostavljanje i iskorišćavanje”, pojašnjava Mihailović.
Prema njenim rječima, uzroke možemo tražiti i u periodu posttranzicije, nakon decenija u kojima su obrazovanje i intelektualne vještine obezvrijeđene, postale nebitne za postizanje društvenog i materijalnog uspjeha, statusa, ugleda.
Advokatica Olja Mihailović objašnjava da je ovaj zakon objedinio materijalne, procesne i izvršne odredbe kojima se uređuje postupanje prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom, kao i odredbe koje propisuju zaštitu maloljetnika kao učesnika u krivičnom postupku, na koji način su one bolje povezane, bolji je slijed i bolje razumijevanje svih koji ih primjenjuju.
Izvor: Analitika