Transparentnost, institucionalna kontrola i odgovornost ključni su za zaštitu javnog interesa, dok netransparentne odluke, slabe institucije i izostanak odgovornosti direktno povećavaju rizik od korupcije. Ovo su glavne poruke sa četvrtog Antikorupcijskog foruma pod nazivom “Korupcija i javni interes”, koji su zajednički organizovali Građanska alijansa (GA) i BIRN Crna Gora.
Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, istakao je na forumu da javni interes mora biti obrazložen i provjerljiv, te da odluke moraju počivati na zakonu, jasnim procedurama i činjenicama. On je upozorio da tamo gdje nema transparentnosti raste prostor da privatni interes dobije prednost nad javnim, dodajući da je najveća opasnost navikavanje na institucionalnu neodgovornost – situaciju gdje institucije postoje, ali ne koriste svoja ovlašćenja onda kada je to potrebno.
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Kristina Braletić, naglasila je da stvarna vrijednost reformi nije samo u zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom (EU), već u izgradnji sistema sposobnog da trajno štiti javni interes i obezbijedi da svi građani budu jednaki pred zakonom. Sa njom se saglasila i zamjenica direktorice Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Gentiana Murati, ukazujući na to da korupcija direktno utiče na svakodnevni život građana kroz zdravstvo, školstvo i zapošljavanje, zbog čega je ključno korupciju prepoznati i spriječiti na svim nivoima.
Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović, naveo je da se korupcija najlakše prepoznaje u lokalnim zajednicama. On je istakao da su kroz rad sa lokalnim medijima i NVO sektorom mapirani ozbiljni problemi u oblastima zaštite životne sredine, zdravstva i obrazovanja, gdje se iz ciklusa u ciklus ponavljaju slični problemi, dok je nadzor nad primjenom propisa i dalje slab, a odgovornost se utvrđuje presporo.
Poseban panel bio je posvećen uticaju razvojnih projekata na životnu sredinu. Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, saopštio je da je za privremeno zatvaranje poglavlja 27 neophodno hitno zaposliti 24 službenika i riješiti višegodišnji problem Ulcinjske solane. Ćulafić tvrdi da je za trajno zatvaranje ovog ekološkog poglavlja potrebno čak 3,5 milijardi eura, zbog čega će Crna Gora od Evropske unije tražiti tranzicioni period koji bi se sprovodio nakon zvaničnog ulaska zemlje u EU. On je dodao da je nedavno usvojen prijedlog ekološke mreže Natura 2000, koji pokriva 44 odsto teritorije naše države, što svjedoči o bogatstvu biodiverziteta Crne Gore.
Nemanja Stankov iz Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) upozorio je da se javni interes često utvrđuje isključivo na političkom nivou. On je naveo da se u slučaju potpisivanja međunarodnih sporazuma javnost upoznaje sa javnim interesom tek kada dođe do samog potpisivanja, čime se daje prednost političkom dogovoru i stvara svršen čin, dok tek u kasnijim fazama dolaze posljedična ispitivanja vezana za zaštitu životne sredine.
U okviru ovog panela, novinarka “Vijesti” Marija Pešić ukazala je na ogromnu razliku između usvojenih strategija i stvarnog stanja na terenu kada je u pitanju upravljanje otpadom. Urednik Informativnog centra Pljevlja Milo Džaković, govoreći o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, istakao je da je taj projekat bio neophodan, ali je otvorio niz pitanja bez odgovora. On je javno upitao ko je i na osnovu kojih dokumenata odlučio da se TE pokrene bez provjere nadležnih organa, zašto stručni nadzor nije imao pristup kompletnoj dokumentaciji, zašto inspektor nije izašao na teren na vrijeme i ko je odgovoran za rast troškova kašnjenja ekološke rekonstrukcije i toplifikacije.
Završni dio foruma bio je posvećen korupcijskim rizicima u sistemu socijalne zaštite. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, ocijenio je da je sistem socijalnog staranja postavljen na dobrim osnovama, ali da se uvijek mora raditi na njegovom poboljšanju. Kao jednu od najvažnijih reformi koje se trenutno sprovode istakao je sistem vještačenja invaliditeta i formiranje registra koji će biti dodatni alat u kreiranju efikasnijih politika. Na kraju, šefica Kabineta Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, Anđela Ivanović, naglasila je da krajnji cilj tog resora nije samo da osobe sa invaliditetom budu na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, već da im se pruži neophodna stručna pomoć kako bi se uspješno uključile na tržište rada na način propisan zakonom.
Temom socijalnih davanja i fondova u okviru projekta aktivno su se bavili i panelisti iz dnevnih novina “Dan”, kao i predstavnici Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). Oni su posebno problematizovali pitanje netransparentnog trošenja novca iz državnih fondova. Tokom rasprave, panelisti su resornom ministru uputili direktna pitanja o procesuiranju konkretnih slučajeva zloupotrebe, sa posebnim osvrtom na Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Predstavnici Ministarstava su potvrdili da su prijave povodom ovih sumnji već podnesene nadležnim organima, ali da konačne odluke još uvijek nisu donesene. Sa skupa je poručeno da sàm iznos zloupotrebe nije presudan, već da svako kršenje zakona i nenamjensko trošenje zajedničkog novca mora biti strogo i bez izuzetka sankcionisano.