Nacrt Strategije fiskalnog prilagođavanja objavljen ove sedmice u skadu je sa preporukama MMF-a. Predviđene mjere Misija koja danas završava posjetu Crnoj Gori smatra kvalitetnim i ocjenjuje da one uključuju politike za zaštitu najosjetljivijih. Oni ohrabruju nadležne organe da dodatno povećaju akcizu na ugalj, prenosi RTCG.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koju je predvodio Martin Petri boravila je u posjeti Podgorici od 31. maja do 7. juna u okviru nastavka razgovora sa nadležnima o strategiji fiskalne konsolidacije a koji su započeti tokom prethodne misije.
“Ekonomski izgledi za 2017. djeluju povoljni, uz rast za koji se očekuje da će biti oko tri procenta i uz nisku inflaciju. Čini se da je kreditni rast snažan. Deficit tekućeg računa je projektovan na oko 20 procenata BDP-a, uglavnom zbog uvoza za investicione aktivnosti. Očekuje se da će postojan rast izvoza, naročito u turizmu i energetici, suziti deficit u budućnosti”, ocijenio je na kraju posjete šef Misije za Crnu Goru Martin Petri.
Nacrt Strategije fiskalnog prilagođavanja nadležnih organa koji je objavljen ove sedmice u skadu je sa preporukama Misije MMF-a.
“Ukoliko je Vlada usvoji i sprovede, ona bi postavila državne finansije na snažne osnove ka postizanju fiskalne održivosti.
Najavljeno fiskalno prilagođavanje, zajedno sa mjerama koje su već sadržane u budžetu za 2017. je neophodno kako bi se suočili sa izazovima koji se odnose na dug i riješile buduće potrebe za finansiranjem na održiv način”, kazao je Petri.
On ocjenjuje da bi politike opisane u nacrtu Strategije omogućile nadležnim organima da postignu primarni suficit od oko četiri i po procenta BDP-a do 2020., što kako navodi predstavlja suštinsko poboljšanje u odnosu na projektovani primarni deficit od 4 procenta BDP-a u 2017.
“Strategija sadrži mjere neto fiskalnog prilagođavanja koje iznose dva i po procenta BDP-a, pored predviđenog očekivanog smanjenja kapitalne potrošnje kako se sadašnja faza projekta autoputa bude završila”, navodi se u izjavi šefa Misije objavljenoj na sajtu Ministarstva finansija i CBCG.
Petri ocjenjuje da bi projektovno fiskalno prilagođavanje, ukoliko se implementira, postavilo javni dug na održivu putanju.
“Nakon što dug zajedno sa garancijama dostigne vrhunac od 81 procenta BDP-a u 2019. (odnosno 72 procenta BDP-a po definiciji duga nadležnih organa bez garancija), projektovano je da će koeficijent duga opasti na 67 procenata BDP-a uključujući garancije do 2020. (odnosno na 59 procenata po definiciji dugu nadležnih organa)”, kazao je Petri.
Predviđene mjere prilogađavanja smatra kvalitetnim i kako je kazao one uključuju politike za zaštitu najosjetljivijih.
“Povećanje standardne stope PDV-a je širokog opsega i isključuje životne namirnice koje se oporezuju nižom stopom PDV-a, koja neće biti promijenjena. Akcize na cigarete, alkohol, zaslađena pića i ugalj, odnosno robe sa negativnim eksternalijama, se povećavaju kako bi njihove cijene bile bliže njihovom stvarnom ekonomskom trošku”, navodi se u izjavo šefa Misije MMF-a.
Misija ohrabruje nadležne organe da dodatno povećaju akcizu na ugalj kako bi se smanjili značajni troškovi lokalnog zagađenja i troškovi koji se odnose na globalno zagrijavanje tokom vremena. Generalno, Petri očekuje da te mjere imaju skroman uticaj na ekonomski rast.
“Skupa i loše usmjerena naknada za majke se transformiše kroz povećanje socijalne pomoći i dječjeg dodatka, od čega će koristi imati oni koji su u stvarnom stanju potrebe. Prvobitna naknada je bila fiskalno nepriuštiva i proglašena je neustavnom. Redizajniranje će biti u skladu sa snažnijim učešćem žena u radnoj snazi i boljom dječjom zaštitom”, navodi se u izjavi.
Prema Petriju, predložene mjere fiskalnog prilagođavanja bi trebalo da prate reforme postepenog smanjenja rashoda za zarade i penzije, koji su kako ocjenjuje relativno visokim ako se uporede sa međunarodnim nivoom.
“Nadležni organi već preduzimaju neke korake da ograniče troškove zarada kroz smanjenje zarada višim zvaničnicima i kroz smanjenje radne snage u javnom sektoru. Ne planiraju da smanje postojeće penzije već da ograniče skupe opcije prijevremnog penzionisanja.
Takođe, postoji potreba za poboljšanjem finansija lokalnih uprava, njihovim pružanjem usluga i za fiskalnom odgovornošću”, izjavio je Petri.
Nadležni organi razumiju da strategija fiskalnog prilagođavanja može da utiče na finansijski sektor, kazao je Petri i dodao da oni pažljivo prate dešavanja u tom sektoru.
“Nekvalitetni krediti u bankarskom sektoru su nastavili da se smanjuju i došlo je do poboljšanja koeficijenata adekvatnosti kapitala. Depoziti imaju postojan rast, a kamatne stope su opale.
Određena konsolidacija bankarskog sektora bi mogla da bude od koristi za pružanje kredita i finansijsku stabilnost”, smatraju u Misiji.
Na osnovu ove misije zaposleni MMF-a će ažurirati ocjene koje su započete tokom misije u vezi sa članom IV i prezentovati ih Izvršnom odboru na razmatranje.