Svakodnevno saznajamo za različite načine ispoljavanja agresije. Postavljamo pitanje: Zašto su ljudi agresivni? Koji je to pokretač koji podstiče da se neko ponaša mimo pravila i propisa, nanosi drugima štetu?
Agresivnost se javlja među različitim populacijama, na različite načine. Ispoljava se u različitim vidovima i intezitetima koji se tolerišu kao normalne pojave među djecom i obično postaju predmet pažnje odraslih tek onda kada pojedinačni incidenti zadobiju medijsku pažnju.
Agresivnost se javlja kada dolazi do ometanja zadovoljenja naših različitih potreba, želja, motiva. Takođe u današnjem vremenu agresivnost postaje sve veća stopa zastupljenosti , što zbog problema koji se javljaju u društvu, neslaganja, sukoba, izdaja, okrutnosti, predrasuda a i samog praćenja na društvenim mrežama, TV-u i medijima. Svjedoci smo konstantnog emitovanja agresivnosti na našim malim ekranima kraj kojih provedemo barem dva sata dnevno gledajući različite programe. A tek kada se posvetimo internetu, naravno ne možemo reći sve u negativi jer ima i dobrih strana ali moramo naglasiti da postoji kako različitih emisija gdje je djeci dostupno da posmatraju kako se odrasli ponašaju jedni prema drugima, tako i prate crtane filmove koji možda nijesu prikladni za njihov uzrast. Gledajući neke crtane junake i sami počnu da oponašaju njegove osobine, hod, pokrete rukama i slično.
Čak i kada pomenemo pol nekako je ranije postojalo vjerovanje da su dječaci ti koji su više agresivniji dok danas vidimo da djevojčice isto ispoljavaju agresivnost ali na drugačiji način od dječaka. Sklonije su ogovaranjima, pravljenju planova i spremne su da izmisle priču, i ne uključuju je u zajedničke igre ili pak ne žele da se vraćaju sa njom iz škole. To gledaju druge djevojčice i jednostavno se navikavaju na takve situacije koje danas postaju svakodnevne.
Postoje različiti faktori koji doprinose ovom fenomenu i to vaspitni stilovi roditeljstva, razvoj ematije kod djece, pecepcija djece o agresivnom ponašanju u njihovom okruženju i drugo.
Roditelji bi trebalo više vremena da provode sa svojim mališanima, šetajući na svježem vazduhu, pričajući o ponašaju, kako se treba ophoditi prema odraslima, bratu/sestri, drugu/drugarici. Naučiti ih da dijele i razvijati empatiju. Dijete će ako ima dobru saradnju sa odraslima kao i kada samo uočava dobru saradnju porodice sa učiteljima i drugim odraslima i samo biti zadovoljnije, aktivnije. Dobro bi bilo u školama na početku školske godine organizovati radionice na temu: „Uspješno roditeljstvo“ ili „Vaspitni stilovi roditeljstva“ koje će u buduće biti korisni porodicama.
Dobre su igre uloga, vježbe ophođenja i komunikacije, vježbe gdje djeca uče da kontrolišu svoje emocije, vježbe percepcije, vježbe verbalizacije, vježbe u kojima djeca uče da rješavaju probleme i kako najbolje riješiti konflikte. Podstičite ih prosocijalnom ponašanju i da izrade pozitivan odnos sa vršnjacima.