migracije djaka sa sjeveramigracije djaka sa sjevera

Iako se pripremaju da od februara izađu iz učionica, s posla već odsustvuje preko deset odsto prosvjetnih radnika koji su na bolovanju.

Iz Ministarstva prosvjete mogu samo da pretpostave da ima i zloupotreba, a u Sindikatu ne sumnjaju da su neke njihove kolege neopravdano odsutne.

Uprkos tome primaju 90 odsto zarade, što i njima i ostalima u javnom sektoru omogućava Granski kolektivni ugovor (GKU).

Od ukupno 16.600 prosvjetnih radnika, više od deset odsto je van učionica.

“Na bolovanju 1.700 prosvjetnih radnika, s tim što se ovaj broj ne odnosi na zaposlene na Univerzitetu“, rekla je Milica Nišavić iz Ministarstva prosvjete.

U Ministarstvu nemaju odgovor na pitanja koje je najduže trenutno bolovanje, ni koliko ih je na bolovanju dužem od pola godine i godinu, ali ipak znaju da prednjače trudnička i porodiljska odsustva.

A, ima li zloupotreba?

“Mi možemo samo da pretpostavimo da ih ima u oblasti prosvjete, kao i u drugim oblastima“, rekla je Nišavić

U Sindikatu prosvjete vjeruju, međutim, da među kolegama, pored onih koji su opravdano odsutni, ima i onih koji zloupotrebljavaju bolovanje.

“Ja znam da ima pojedinih prosvjetnih radnika koji godinama ne dolaze na posao, koji prekinu 31. decembra dok traje zimski raspust, pa bolovanje nastavljaju prvog radnog dana u drugom polugodištu. Slično i za ljetnji raspust, ima takvih, ima njih mali broj“, rekao je Radomir Božović iz Sindikata prosvjete.

Zloupotrebama pogoduje to što se na doznakama koje se dostavljaju ne navode šifre bolesti, odnosno dijagnoze, što potvrđuje jedan od odgovora koje je Televizija Vijesti dobila iz nekoliko većih škola u Podgorici.

„1 zaposleni koji koristi duže bolovanje usljed bolesti, dijagnoza školi nepoznata“, navodi se.

Poslodavac jedino može da traži da se provjeri je li odsustvo opravdano, i vjeruje na riječ da je kontrola bila valjana.

Predsjedniku sindikata, koji je dugo godina u prosvjeti, nije poznato da je neko sankcionisan zbog neosnovanog bolovanja.

“Nije mi poznato da se iko od direktora bavio tim stvarima, a u zakonu, Zakonu o obrazovanju i GKU stoje odredbe da zaposleni može ostati bez posla ukoliko je zloupotrijebio bolovanje“, kazao je Božović.

A, država uprkos tome što je donijela Zakon o zdravstvenom osiguranju prema kojem se tokom bolovanja isplaćuje minimum 70 odsto zarade, kroz granske kolektivne ugovore zaposlenima u javnom sektoru omogućava da primaju čak 90 odsto plate dok su na odsustvu.

Božović priznaje da to dodatno stimuliše neke prosvjetare da se ponašaju neodgovorno.

No, uprkos tome nema naznaka da će se ti ugovori mijenjati.

“Zloupotreba bolovanja je sistemski problem koji se mora zakonski urediti, a Vlada će u narednom periodu sa svih nivoa aktivno raditi na rješavanju ovog problema“, kazala je Nišavić.