Josip Ruđer Bošković, srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i
univerzitetski profesor, rođen je na današnji dan, 18. maja 1711. godine.
Josip Ruđer Bošković jedan je od najvećih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku
Njutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Bio je
osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta
francuske mornarice. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije
Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile.
Pretpostavio je da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve
formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost
Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Objavio je niz
rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku.
Djela: “Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium”,
“Opera partientia ad opticam et astronomiam”, “Elementorum universae matheseos”, “O
morskoj plimi”, “O zakonu sila u prirodi”, “O svjetlu”, “Teorija konusnih presjeka”, “Elementi
matematike”.