Bolonjska deklaracija koja se u Crnoj Gori primjenjuje 15 godina donijela je brojne pozitivne iskorake i olakšice u obrazovnom sistemu, ali je problem što se na fakultetima Univerziteta Crne Gore ta pravila ne primjenjuje ujednačeno, zbog čega pojedini studenti negoduju što se nalaze u neravnopravnom položaju, prenosi RTCG.
Zakonom o visokom obrazovanju iz 2003. godine Crna Gora je uvela principe Bolonjske deklaracije u obrazovni sistem.
Na pitanja o ovoj temi nije odgovorio Univerzitet Crne Gore, piše Pobjeda.
Pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović rekla je da je u priči o Bolonji bitno istaći da su same ustanove i profesori odgovorni za dio koji se odnosi na nastavu i ispite, te da svakako, postoje određene razlike među ustanovama.
Ombudsman Studentskog parlamenta UCG Aleksandar Šipčić je, između ostalog, naveo da ono što je u ovom slučaju evidentno kao, možda, najveći problem jeste pitanje održivosti kvaliteta nastave. Postoje, kaže on, predmeti na kojima je i više od hiljadu studenata, u nekim slučajevima i preko 1.500, pa je sigurno da profesor ne može podjednako svakom studentu pružiti adekvatno znanje.
Predsjednik Odbora za obrazovanje u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti Slobodan Backović kaže da sve što se primjenjuje na UCG je daleko od “bolonje”, pojašnjavajući da je proces učenja i dalje usmjeren ka nekritičkom usvajanju novih znanja.
Zakonom o visokom obrazovanju iz 2003. godine Crna Gora je uvela principe Bolonjske deklaracije u obrazovni sistem.
Pomoćnica ministra prosvjete Kurpejović podsjetila je da Bolonjska deklaracija predstavlja zajedničku izjavu evropskih ministara obrazovanja kojom je stvorena osnova za uspostavljanje evropskog područja visokog obrazovanja, te da je tada postavljen cilj da se unaprijedi i poveća međunarodna konkurentnost evropskog sistema visokog obrazovanja.