Radi koristi od 20-30 eura, nesavjesni pojedinci su spremni na sve, pa i da ugroze svoj život. Naime, trafostanice širom Crne Gore su uveliko na meti lopova, koji ih obijaju i iz njih kradu transformatore koji u sebi sadrže bakar, transformatorsko ulje, a dešava se i da skidaju dijelove dalekovoda. Korist koju od toga imaju je neznatna u poređenju sa štetom koju naprave. Primjera radi za korist od nekoliko desetina eura, dešavalo se da kradljivci naprave štetu koja se mjeri desetinama hiljada eura, prenosi Standard.
Iz CEDIS- a kažu da su na područiju “Region 3”, koje obuhvata opštine Berane, Rožaje, Andrijevica, Plav, Petnjica i Gusinje od 2015. do danas čak 102 puta oštećene trafostanice.
“Prije par semica transformatorsko ulje je otuđeno iz četri trafostanice na području andrijevačke opštine (Rudo Brdo, Zabrđe 1, Gradišnica), kao i iz trafostanica “Jugovine” i “Praćevac” (Berane), koja je, sada već redovna meta za krađu ulja. Ovo čak 102. put od avgusta 2015. godine, da je na području Regiona 3 evidentirana krađa elemenata sa distributivne mreže. Realne brojke su mnogo veće, ali značajan broj slučajeva ostaje prikriven, jer počinioci ostave minimalnu količinu ulja u transformatoru, kako bi se izbjegao ili odložio havarijski proces”, pojašnjavaju u CEDIS-u.
Kako dodaju, na meti kradljivaca najčešće su bakar iz transformatora i vodova, transformatorsko ulje, kao i L – profili sa stubova distributivne mreže, te vrata i prozori na trafostanicama.
“Podsjećamo da je svako neovlašćeno pristupanje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično. Zbog neznatne materijalne koristi pojedinci rizikuju život, remete redovno napajanje električnom energijom, pa naši korisnici ostaju bez električne energije do sanacije oštećenja, što nerijetko može da potraje i do 48 sati, potom uzrokuju štetu na distributivnom sistemu koja može biti i više desetina hiljada eura, tačnije koja višestruko prevazilazi njihovu eventualnu dobit”, ističu u ovoj kompaniji.
Stara brojila, koja nijesu za dalju upotrebu, imaju status otpada, a samo određene vrste predstavljaju elektronski otpad.
“CEDIS je u mogućnosti da otpadna brojila na odgovarajući način uskladišti i kasnije preda ovlašćenom operateru na trajno zbrinjavanje. Skladištenje i predaju radi zbrinjavanja otpadnih brojila CEDIS sprovodi poštujući regulativu koja uređuje oblast upravljanja otpadom”, kažu u CEDIS-u.
Samo u 2018. godini zbrinuto je oko 76.000 kilograma otpadnih brojila.
“Sva brojila koja u 2019. godinu budu zamijenjena i u skladu sa procedurama CEDIS-a, dobiju status otpada, biće zbrinuta u narednom periodu, u skladu sa važećim propisima”. zaključuju u CEDIS-u.