Banka hrane

Svako dijete iz socijalno ugroženih porodica mora biti obuhvaćeno dječijim dodatkom, smatra predsjednica Fondacije Banka hrane Crne Gore Marina Medojević, napominjući da 40 odsto djece u našoj zemlji živi u siromaštvu. Dodaje da su sve nade obespravljenih usmjerene na novu Vladu, te da su obrazovanje i porez na ekstra profit najbolje oružje protiv siromaštva.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva Medojević napominje da svijetu odavno nije prijetila toliko velika kriza koja može ugroziti živote miliona ljudi što zbog gladi, što zbog epidemije korona virusa. Dodaje da se mora hitno pomoći socijalno najugrženijem stanovništvu, jer se u nemaštini ne mogu izboriti sa virusom.

“Sve ono što prethodne vlade nisu, mora uraditi nova Vlada jer su sve nade obespravljenih usmjerene na nju”, kazala je Medojević

Ona krivi predsjednika države jer smatra da nije dovoljno urađeno na iskorjenjivanju siromaštva. Ističe da je epidemija virusa korona dodatno iskomplikovala živote socijalno ugroženih.

“Kako stvarati imunitet kao osnovni način odbrane od epidemije ako se ljudi loše i neredovno hrane. Kako sačuvati zdravlje kada ljudi nemaju adekvatno grijanje niti uslove stanovanja dostojne života u 21 vijeku, higijenska sredstva”, kaže Medojević.

Povećanje iznosa socijalne pomoći, barem za vrijeme korone, je nemonovnost.

“Svako dijete iz socijalno ugroženih porodica mora biti obuhvaćeno sa dječijim dodatkom i to ne za iznos od minornih 24 eura kao do sada, već mnogo većim iznosom i nikako samo za korisnike socijale. U Crnoj Gori čak 40 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od siromaštva po procjeni MONSTAT-a. Imamo oko 136.000 djece,a dječiji dodatak prima samo oko 15.000 djece”, navela je ona.

Ističe da se mora raditi na povećanju prava nezaposlenih.

“Da bi pravednost osjetili socijalno ugroženi što prije mora doći do prečišćavanja spiskova kako bi se eliminisali oni kojima ova pomoć nije bila potrebna, a dobili su je jer su bili politicki podobni. Na taj način bi sav novac koji država izdvaja za ovu svrhu, dobili oni koji su zaista u potrebi. U Crnoj Gori postoji socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi koji nije iskorišćen da se pomogne onima koji su zaista siromašni”, ističe predsjednica BHCG.

Smatra da se moraju revidirati I rješenja za tuđu pomoć i invalidninu.

“Opšte poznato je da se zloupotrebljavala jednokratna novčana pomoć ( koja nije isla samo preko Ministarstva rada i socijalnog staranja i centara za socij. rad nego i preko mnogo drugih ministarstava kao i kroz uži kabinet vlade, a koja su bila netransparentna i dijeljena po diskrecionom pravu) nije isla u ruke onima kojima stvarno treba”, tvrdi Medojević.

Povećanje poreza na imovinu je jedna od opcija za finansiranja krize u koju smo zapali.

“Zakon o porijeklu imovine treba biti prioritet nove Vlade kako bi se od naplate i zaplijene nelegalno stečene imovine finansiralo rješavanje stambenih pitanja mnogih porodica koje skoro sav prihid ( mala penzija- socijalna pomoć- niska plata) daju za podstanarski stan u kojem žive”, navodi ona.

Kvalitetno obrazovanje je najbolje sredstvo za prevenciju siromaštva.

Svjetska banka procjenjuje da će stopa siromaštva se povećati na 20,4 % , da će pad BDP biti od 12,4% , a rast javnog duga na 93 odsto BDP-a u ovoj godini.

“Poznato je da se stopa siromaštva na održiv način može smanjiti samo novim zapošljavanjem i povećanjem prihoda a od toga nema ništa za sad, na žalost i zbog toga sistem socijalne zaštite mora biti pravedan i sveobuhvatan”, dodaje Medojević.

Najdjelotvornija društvena borba protiv siromaštva je kvalitetno obrazovanje i zdravstvo dostupno svima, stvaranje uslova za otvaranje kvalitetnih poslova, podizanje iznosa minimalne plate, oporezivanje kapitala, zapošljavanje nezaposlenih, pravednija raspodjela i pravednije oporezivanje plate i podizanje dohotka stanovništva.

“Jedna od mjera preovlađavanja problema nejednakosti i izraženijih razlika u društvu je uvođenje porez na extra profit dobijen monopolskim položajem. Socijalne prodavnice su jedna od mogućnosti kada je u pitanju pomoć ugroženima i borba protiv bacanja hrane (na polju, marketima, uvozu, hotelima..) i jedan od načina umanjenja siromaštva”, navodi ona.

Predlaže da za vrijeme pandemije nova Vlada da bonove za namirnice i higijenska sredstva siromašnima kako bi imali najosnovnije i upravo na taj način i pokrenula socijalne prodavnice.

“Subvencionisanje cijena osnovnih životnih namirnica, hrane za bebe i higijenska sredstva kroz socijalne prodavnice, su samo neke od mjera koje država može uraditi kako bi pomogla najsiromašnije slojeve društva.”

Veoma je važno osnivanje alimentacionog fonda kako bi se izbjegao težak položaj samohranih roditelja i njihove djece nastalog usled neodgovornog ponašanja drugog roditelja ili njegove materijalne oskudice.

“Nužan je cjeloviti pristup u borbi protiv siromaštva i isključenost, koji uključuje usklađenje i povezanu aktivnost različitih aktera, počevši od odgovornih ministarstava, preko lokalnih zajednica, društveno odgovornih kompanija do nevladinih organizacija”, navodi se u saopštenju.

Medojević podsjeća da je Fondacija Banka hrane 10. aprila prekinula humanitarne aktivnosti, zbog nemanja osnovnih uslova za rad.

“Ubuduće ćemo se truditi da podižemo javnu svijest o problemu siromaštva, ukazujemo na anomalije sistema te dajemo predloge kako se siromaštvo može obuzdati što smo činjeli i u prethodnim godinama”, zaključuje Medojević.