Nadležne službe i organi u Beranama nijesu preduzeli sve potrebne mjere kao bi suzbili pojavu prosjačenja u tom gradu, zaštitili 14-oro djece iz pet beranskih porodica od očigledne zloupotrebe, te su stoga ugrozili garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje u skladu sa najboljim interesom, mišljenje je Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koje potpisuje zamjenica Snežana Mijušković, piše CdM.
Da se djeca organizovano bave prosjačenjem u Beranama, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda ukazali su građani, ističući da to rade svakodnevno na istim lokacijama u gradu, a da nadležni organi i službe ništa ne preduzimaju u vezi sa tim.
Prilikom ispitivanja ovog slučaja, ustanovljeno je da se na evidenciji Centra za socijalni rad Berane nalazi pet porodica koje sa 14 djece prose ispred marketa Voli, Laković, Okov i Kips.
Zaštitnik zapaža da nadležni organi znaju za problem prosjačenja maloljetnika, te da u organizovanim akcijama (“Prosjak“) preduzimaju mjere u cilju suzbijanja i preveniranja ovih radnji.
“Međutim, Zaštitnik izražava zabrinutost zbog činjenice da su nadležni organi upoznati sa porodicama koje se bave
prosjačenjem, te je identifikovano pet porodica sa 14 djece koja se zloupotrebljavaju u prošnji”, ističe Mijušković.
Centar za socijalni rad je preduzimao radnje i mjere u vezi sa ovim porodicama bez uspjeha jer, kako navode, oni se opet vraćaju na ulicu i nastavljaju sa nezakonitim radnjama.
“Imajući u vidu zakonska ovlaštenja kao i obaveze nadležnih organa da učine sve kako bi zaštitili djecu od bilo
kakvog vida zloupotrebe i zanemarivanja, a imajući u vidu najbolji interes djeteta u svakom pojedinačnom slučaju,
Zaštitnik je mišljenja da nadležni organi ipak nijesu preduzeli sve niti iskoristili sva zakonske mehanizme kako bi
zaštitili u konkretnom slučaju 14 identifikovane djece koja se svakodnevno bave prosjačenjem”, navodi Mijušković.
Očigledno je, ističe Mijušković, da ovi vidovi zaštite i podrške nijesu djelotvorni, te se primjećuje da se ne pristupa preispitivanju roditeljskih kompetencija, eventualnom ograničavanju/oduzimanju roditeljskih prava roditeljima koji zloupotrebljavaju ili zanemaruju svoju djecu, izmiještanju djece u alternativne oblike smještaja, sankcionisanje roditelja.
Zaštitnik podsjeća da je u cilju efikasnijeg djelovanja u procesu zaštite prava djeteta u situacijama kada djeca
žive i rade na ulici (prosjače) potpisan Protokol o postupanju organa, ustanova i organizacija u Crnoj Gori sa
djecom uključenom u život i rad na ulici, kojim se, između ostalog, bliže definišu načini postupanja predstavnika
različitih službi i organa u vezi sa slučajevima kada primjete ili zaprime prijavu u vezi sa djecom koja se bave
prosjačenjem.
“Iz dobijenih izjašnjenja proizilazi da se navedeni organi ovom pojavom bave samo organizovano u okviru
akcije “Prosjak“ iako su kako građani tako i sami predstavnici institucija svjedoci ove pojave svakodnevno”, primjećuje Mijušković.
Zaštitnik podsjeća da je svaki policajac ili socijalni radnik u obavezi da reaguje kada vidi dijete koje se bavi
prosjačenjem, to spriječi i preduzme sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi dijete zaštitio.
Djeca primorna da prose i donose novac roditeljima
Mijušković podsjeća da je problem prosjačenja prisutan u svim sredinama, te da nije lako izaći na kraj sa njim.
“Nerijetko su djeca primorana da prose i da donose određenu količinu novca svojim roditeljima”, ukazuje ona.
Zabrinjavajuća je, naglašava, činjenica da ova djeca nijesu uključena u redovan obrazovni sistem, nemaju zdravstveno osiguranje i upitno je da li su upisana u matične knjige.
“Kao takva, odrastaju u jednom neprijateljskom okruženju, što vodi tome da prihvate taj model ponašanja kao prirodan bez inicijative da ga promjene u budućnosti”, navela je Mijušković.
Ona je takođe naglasila da uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta.
“Djeca koja se bave prosjačenjem i žive na ulici izložena su riziku da budu predmet ekonomskog i seksualnog iskorištavanja, podpadanja pod ropski položaj i položaj sličan ropskom kao i predmet trgovine ljudima. Djeca koja prose su djeca čija je druga kuća postala ulica i koja se moraju povinovati “pravilima ulice”. Djeca koja žive i rade na ulici kako bi opstala i preživjela, nerijetko trpe neprihvatljivo ponašanje odraslih koji ih zloupotrebljavaju na različite načine”, upozorila je Mijušković.
Zato je Zaštitnik mišljenja da nadležne službe i organi nijesu preduzeli sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti kao
bi suzbili pojavu prosjačenja u Beranama, zaštitili 14 identifikovane djece iz pet beranskih porodica od očigledne
zloupotrebe te su stoga ugrozili garantovana prava djeteta na bezbjedno i zdravo odrastanje u skladu sa najboljim
interesom.
Foto: CdM