Na današnjoj konferenciji Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Ministarstva zdravlja, saopšteno je da će plate zdravstvenim radnicima biti povećane, pod uslovom da se usvoji zakon o budžetu, a prema riječima Milene Malović povećanje očekuje one zaposlene sa nižim koeficijentima. Ona je navela i da je trenutna prosječna plata za medicinski kadar 589 eura, a da će sa povećanjem iznositi 794.
Povećanje zarada se očekuje od 1. januara naredne godine i iznosiće između 30 i 40 odsto, pri čemu Malović navodi da je nominalno prosječno povećanje plata za medicinare oko 205 eura, što je u prosjeku 35 odsto. Prema njenim riječima, prosječna neto uvećana zarada će iznositi 693 eura, a nominalno povećanje će biti 142,6 eura ili 25,9 odsto.
Na isti način, srednja medicinska sestra, koja je primala neto zaradu od 412,6 eura sada će primati 578,76 eura. Malović objašnjava da će medicinskoj sestri sa visokom stručnom spremom zarada biti povećana 37,9 odsto, odnosno njena plata će nominalno biti povećana za 194 eura, a da će zarade doktora medicine, stomatologije, diplomiranih farmaceuta, izabranih doktora medicine i sličnih profesija nominalno porasti 208,5 eura, odnosno 32,3 odsto.
Kada je riječ o specijalističkim poslovima, gdje je zarada 789 eura, nakon povećanja plata će biti 1.032 eura, odnosno procentualno veća za 30,8 odsto, dok će zarada u užim specijalističkim poslovima biti povećana na 1.135 eura, što je 278 eura više od trenutne zarade, ili 32,4 odsto, saopštila je Malović. Ona je dodala i da će subspecijalista imati koeficijent na nivou predsjednika višeg suda ili sudije višeg suda za prekršaje i da osnov za povećanje nemedicinskom kadru nije povećanje koeficijenata, već primjena mjera iz programa „Evropa sad“, odnosno promjena poreskog opterećenja na zarade.
Zaposleni koji su prethodno primali minimalnu zaradu ostvaruju rast od 80 odsto, a taj rast se smanjuje uvođenjem progresivnog oporezivanja zarada.
Najmanje povećanje kada je riječ o nemedicinskom kadru, ostvariće oni sa najvećim koeficijentima, odnosno rukovodioci i direktori javnih zdravstvenih ustanova.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da povećanje davanja za zdravstvene radnike nije milostinja, već dio duga prema onima koji spašavaju ljudske živote.
“Bez obzira što je dio javnosti sumnjao da se povećanje može desiti tako brzo, danas imamo precizan i jasan plan koji može da stupi na snagu od 1. januara naredne godine, u zavisnosti od usvajanja budžeta”, zaključila je ona i dodala da je Cilj Ministarstva da zadrže ljekare u zemlji i poprave kvalitet njihovog života , a da je ovo što trenutno čine samo početak.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je naveo da je zdravstveni sektor iznio veći dio tereta krize izazvane koronavirusom.
“Imali smo nedovoljno kadra, prostora i mnogih drugih stvari. Oni su iznijeli su sve to a mi, kao predstavnici države, morali bismo da uvažimo tu situaciju”, rekao je Spajić i naveo kao presudno važno liderstvo Ministarstva zdravlja.
Izvor: Mina