Piše: dr Nataša Božović, pedijatar
Već je svima znano da različita godišnja doba imaju svoje vjerne pratitelje. Zima je povezana s različitim bolestima koje, iako neugodne, rijetko ugrožavaju ljudski život. Ipak, njihovo poznavanje može značajno smanjiti njihov tok i trajanje. Riječ je ponajprije o infekcijama disajnog sustava. Posebno ranjiva skupina su djeca.
Više od 50% djece dolazi ljekaru zbog akutnih respiratornih infekcija. Kroz prvih 5 godina svoga života, djeca prebole godišnje u prosjeku od 6 do 9 akutnih infekcija disajnih organa. Učestalost je čak i veća u one djece koja posjećuju jaslice i vrtiće.
Uzročnici respiratornih infekcija su virusi i bakterije. Jedan te isti uzročnik može izazvati različite kliničke slike, ali isto tako različiti oblici infekcija, npr. ‘prehlada’, mogu biti izazvani različitim uzročnicima. Tako je malo teži zadatak povezati vrstu infekcije s njezinim uzročnikom. Dijagnostičke pretrage koje nam to omogućavaju, nisu lako dostupne u svakodnevnoj ambulantnoj praksi. Stoga se u svakodnevnom radu liječnici oslanjaju na klasifikaciju koja se temelji na anatomskoj rasprostranjenosti upale dišnih organa, na lokalnom kliničkom nalazu, na simptomima infekcije te epidemiološkim podacima.
Hunjavica (“prehlada”)
Uzročnici su različiti respiratorni virusi, ponajprije rinovirusi i coronavirusi koji se lako prenose s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem.
Hunjavica (“prehlada”) je prvenstveno upala sluznice nosa koja se može proširiti i na ždrijelo. Počinje osjetom peckanja i žarenja u nosu i ždrijelu na što se nadovezuje začepljenost nosa te sekret iz nosa. Često je praćena kihanjem. Temperatura uglavnom nije povećana. Djeca obole i do 10 puta godišnje.
Trajanje bolesti je obično 3-5 dana i rijetko se može zakomplicirati akutnim gnojnim sinusitisom ili akutnom upalom srednjega uha. Tok je uglavnom bezopasan. Liječenje obuhvata simptomatske mjere i odvajanje djeteta od većih skupina djece (vrtići, škole).
Sinusitis
Najčešći uzročnici akutnog i subakutnog sinusitisa kod djece su pneumokok, Haemofilus influenzae i Moraxella catarrhalis (bakterije)
Sinusitis označava upalu sluznice sinusa. Postaje klinički bitan kao samostalna bolest tek kada se na akutnu virusnu infekciju nadoveže sekundarna bakterijska infekcija.
Ako hunjavica predugo traje ili ima pretešku kliničku sliku, treba pomišljati na upalu sinusa. Simptomi su iscjedak iz nosa, suv ili produktivan kašalj, češće noću, neugodan zadah, rjeđe bol na području lica ili glavobolja. Povišena tjelesna temperatura je uglavnom odsutna ili je blaga. Ako pomenuti simptomi traju do 4 mjeseca, riječ je o subakutnom sinusitisu.
Nakon toga perioda, govori se o hroničnom sinusitisu. Osnovno liječenje sinusitisa obuhvata primjenu antibiotika i to onih koji će prvenstveno djelovati na najčešća tri spomenuta uzročnika. Potrebno je napomenuti da je stopa samoizlječenja akutnog sinusitisa u djece najmanje 40% što treba uzeti u obzir kad se odlučuje o primjeni antibiotika.
Febrilni respiratorni katar
Febrilni respiratorni katar je naziv za više različitih sindroma koji su obilježeni kratkotrajnom febrilnom virusnom infekcijom gornjih disajnih putova. Uzročnici su različiti adenovirusi, virusi parainfluence, respiratorni sincicijski virus (RSV), a ljeti često i enterovirusi. Svi oni uzrokuju uglavnom slične simptome u čijoj je podlozi kataralna upala s produkcijom sluzi. Ovisno o vrsti uzročnika i svojstvima domaćina, febrilni respiratorni katar obuhvaća sledeće važnije sindrome:
Akutna respiratorna bolest: respiratorni simptomi su izraženi već na početku bolesti. Najčešći uzročnici u hladnim mjesecima su adenovirusi, a uz njih i virusi parainfluence kod školske djece i odraslih. Simptomi su nespecifični te obuhvaćaju pečenje u grlu, povišenu temperaturu, a nekad i oskudan kašalj.
Eksudativni faringitis (virusna angina): uzročnici su adenovirusi. Započinje naglo vrućicom, grloboljom i mogućim otokom vratnih limfnih čvorova. Od streptokokne angine se razlikuje po tome što eksudat nije gnojan, nego sluzav, a sluznica je crvena i bolna. Uvijek postoje i znakovi zahvaćanja gornjeg dišnog sustava kao što su začepljenost i curenje iz nosa, konjunktivitis te promuklost.
Faringokonjunktivalna groznica: također uzrokovana adenovirusima, uglavnom ljeti. Obilježena je vrućicom, upalom ždrijela, konjuktivitisom, povećanjem limfnih čvorova na vratu. Prolazi u toku 7 dana.
Opstruktivni laringotraheobronhitis (krup): karakteriziran je promuklim glasom, zvonkim kašljem poput laveža psa, otežanim disanjem i povišenom tjelesnom temepraturom. Zahvata djecu dojenačke i rane predškolske dobi. Uzročnici su uglavnom virusi parainfluence, ali mogu biti i drugi respiratorni virusi. Opstrukcija larinksa i bronha nastaje zbog obilnog i žilavog sekreta koji je u početku sluzav, a kasnije postaje gnojan. Liječenje je uglavnom simptomatsko. Potrebno je što manje uznemiravati dijete, staviti ga u prostor s vlažnom atmosferom i povećanom koncentracijom kiseonika.
Febrilni respiratorni katar je naziv za više različitih sindroma koji su obilježeni kratkotrajnom febrilnom virusnom infekcijom gornjih disajnih putova. Uzročnici su različiti adenovirusi, virusi parainfluence, respiratorni sincicijski virus (RSV), a ljeti često i enterovirusi. Svi oni uzrokuju uglavnom slične simptome u čijoj je podlozi kataralna upala s produkcijom sluzi. Ovisno o vrsti uzročnika i svojstvima domaćina, febrilni respiratorni katar obuhvaća sledeće važnije sindrome:
Akutna respiratorna bolest: respiratorni simptomi su izraženi već na početku bolesti. Najčešći uzročnici u hladnim mjesecima su adenovirusi, a uz njih i virusi parainfluence kod školske djece i odraslih. Simptomi su nespecifični te obuhvaćaju pečenje u grlu, povišenu temperaturu, a nekad i oskudan kašalj.
Eksudativni faringitis (virusna angina): uzročnici su adenovirusi. Započinje naglo vrućicom, grloboljom i mogućim otokom vratnih limfnih čvorova. Od streptokokne angine se razlikuje po tome što eksudat nije gnojan, nego sluzav, a sluznica je crvena i bolna. Uvijek postoje i znakovi zahvaćanja gornjeg dišnog sustava kao što su začepljenost i curenje iz nosa, konjunktivitis te promuklost.
Faringokonjunktivalna groznica: također uzrokovana adenovirusima, uglavnom ljeti. Obilježena je vrućicom, upalom ždrijela, konjuktivitisom, povećanjem limfnih čvorova na vratu. Prolazi u toku 7 dana.
Opstruktivni laringotraheobronhitis (krup): karakteriziran je promuklim glasom, zvonkim kašljem poput laveža psa, otežanim disanjem i povišenom tjelesnom temepraturom. Zahvata djecu dojenačke i rane predškolske dobi. Uzročnici su uglavnom virusi parainfluence, ali mogu biti i drugi respiratorni virusi. Opstrukcija larinksa i bronha nastaje zbog obilnog i žilavog sekreta koji je u početku sluzav, a kasnije postaje gnojan. Liječenje je uglavnom simptomatsko. Potrebno je što manje uznemiravati dijete, staviti ga u prostor s vlažnom atmosferom i povećanom koncentracijom kiseonika, pobrinuti se da dobija dosta tečnosti, te snižavati temperaturu. U težim slučajevima u većini ustanova se mogu dati kortikostreoidi pareneteralno.
Akutni bronhitis
Uz kašalj, bitan je auskultatorni nalaz difuzno pooštrenog disanja i nalaz bronhalnih zvižduka.
Akutni bronhitis rijetko postoji kao samostalni entitet te uglavnom prati infekcije gornjih disajnih puteva. Uzročnici su različiti respiratorni virusi. O njemu se govori kada uz infekciju postoje i znaci zahvaćenosti bronha. Na prvom mjestu to je kašalj koji je vodeći simptom akutnog bronhitisa.
Javlja se rano tekom bolesti i najprije je suv i nadražajan, a tek kasnije postaje produktivan, najčešće sluzav i mutan, a ponekad i gnojan ili sukrvav. Kod djece je temperatura povišena. Liječenje je simptomatsko i usmjereno na skidanje temperature i suzbijanje kašlja.
Akutni bronhiolitis
Treba imati na umu da je u prethodno zdravog dojenčeta riječ o samoizlječivoj infekciji te je zadatak bolničkog liječenja da se prebrodi ‘krizno razdoblje’.
Akutni bronhiolitis je naziv za posebno tešku sliku akutne infekcije disajnih organa. Najčešće se javlja u dojenčeta. Uzročnik je najčešće respiratorni sincicijski virus (RSV), a rjeđe drugi respiratorni virusi.
Inkubacija je 4 dana, a dijete je zarazno od 5 do 12 dana od početka bolesti. Započinje obično blagom hunjavicom i suvim kašljem te nakon 2 do 3 dana dolazi do naglog pogoršanja: kašalj postaje tvrdokoran, dijete ubrzano i otežano diše, pospano je, tjelesna temperatura može biti normalna ili povišena do 40 °C, često postoji povraćanje usled kašlja. S obzirom na težinu bolesti, obično je potrebno bolničko liječenje.