Kako prenosi portal Dan, “iako se u strateškim planovima i dokumentima nalazišta opekarske gline knjiže kao značajan razvojni potencijal opštine Berane, posljednjih decenija ništa nije urađeno da se u ovom gradu ponovo pokrene opekarska proizvodnja”.
Do pokretanja proizvodnje nije došlo bez obzira na činjenicu što se poznati i istraženi lokaliteti opekarskih glina odgovarajućeg kvaliteta za proizvodnju opekarskih proizvoda nalaze u Budimlji, Jasikovacu i Polici i to površine 30 hektara sa procijenjenim rezervama od preko šest miliona metara kubnih.
Potnato je da je u Beranama još prije Drugog svjertkog rata postojalo postrojenje za proizvodnju opeke. Međutim, ciglanu kao najstariji privredni kolektiv u gradu na Limu, 2005. godine privatizovalo je preduzeće Katel iz Podgorice, čiji je vlasnik Petar Đurišić.
Međutim, vlasnik je u martu 2008. godine odlučio da prekine proizvodnju i hale poruši do temelja, pod izgovorom da će na istom mjestu napraviti modernu fabriku i da će kroz ulaganje određenih sredstava osavremeniti proizvodnju, obezbijediti rentabilnost poslovanja i zaposliti dodatnu radnu snagu. No, sva njegova obećanja ostala su samo mrtvo slovo na papiru, jer se i pored posredovanja predstavnika Vlade Crne Gore i Opštine Berane cijela priča, poslije brojnih protesta i sastanaka, završila uvođenjem stečaja, kada su radnici upućeni na biro rada.
U međuvremenu se fabrička imovina sedamnaest puta našla na prodaji, da bi na poslednjoj licitaciji bila ponuđena za jedanaest puta manju cijenu od one koja je utvrđena prilikom prvog nadmetanja. Poslije svega Ciglanu je, prije osam godina, za 145.000 eura, kupio Beranac Nikola Obradović.
Sve se ovo dešavalo iako u strateškim dokumentima piše da bi izgradnja pomenute fabrike bila od velikog značaja za čitavu Crnu Goru
– Opekarska glina je značajna sirovina sa razvojnog aspekta, posebno ako se ima u vidu stalan porast potražnje i potrošnje opekarskih proizvoda u Crnoj Gori. Samo na nalazištu Jasikovac rezerve opekarske gline su 1,3 a perspektivne 2,1 miliona tona. Izgradnja fabrike za pokrivni crep bila bi dovoljna za domaće potrebe. U Crnoj Gori ne postoji nijedna ciglana, a moguće je aktiviranjem ponuditi širok asortiman proizvoda: keramički blokovi, monta cigle, fert gredice, izolacioni blokovi, puna i giter cigla i sl – navodi se u Vladinoj strategiji koja se tiče iskorišćavanja ruda i mineralnih sirovina.
Iz lokalne uprave navode da će podržati svaku zdravu ideju da se iskoriste nalazišta gline i gradi nova ciglana. Međutim, kako su naveli, sprovođenje takvih ideja nije u njihovoj nadležnosti.
– Znamo da na području Berana postoje velike zalihe opekarske gline i da bi taj resurs trebalo da se maksimalno iskoristi. Međutim, nekadašnju imovinu Ciglane kupio je privatnik i on sada njom raspolaže. Kakve su njegove namjere sa tom imovinom nije nam poznato, ali mi smo spremni da podržimo svaku ideju da se na tom, ili nekom drugom mjestu ponovo sagradi pogon za proizvodnju opeke. Poslije svega hoćemo da se nadamo da će doći do realizacije ovog značajnog projekta – istakli su iz lokalne uprave.
Radnici traže da Vlada pomogne
Bivši radnici ciglane traže od odgovornih u Vladi Crne Gore da im odgovore da li imaju namjeru da nakon 16 godina od rušenja njihove fabrike daju podsticaj izgradnji pogona za proizvodnju opekarskih elemenata u Beranama.
– Pitamo da li Vlada razmišlja o ponovnom otvaranju fabrike opekarskih proizvoda u Beranama ili će Crna Gora i dalje nastaviti da te proizvode uvozi sa strane. Tim prije, jer je poznato da u Beranama ima sirovine za rad jedne ozbiljne ciglane koja bi uposlila značajan broj radnika. Vlada bi morala da pruži pomoć investitorima koji iskažu interesovanje i potrebu da investiraju u naš grad, a posebno kada je proizvodnja u pitanju i otvaranje novih održivih radnih mjesta – kazao je nekadašnji predsjednik radničkog sindikata Vesko Radičević.
Izvor: Dan