Godinama Crna Gora ima problema sa nedostatkom kadra u sektorima turizma i građevinarstva pa je primorana na “uvoz” sezonske radne snage iz država regiona.
Privrednici smatraju da je potrebno alarmirati domaću radnu snagu tako što će se promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom. Istraživanje Privredne komore Crne Gore sprovedeno u aprilu ove godine je pokazalo da u oblasti turizma su prepoznate kao deficitarna zanimanja kvalifikovani kuvar, pica majstor, konobar, šanker, barmen…
U Privrednoj komori Crne Gore smatraju da je još u toku školske godine treba ponuditi mladim ljudima da rade preko ljeta, i obezbijediti im odgovarajuću obuku za te poslove. Takođe smatraju da isto treba raditi na fakultetima.
“Veoma je važno da se pravovremeno razvije pouzdan mehanizam anticipiranja trendova i razvoja potreba za vještinama na tržištu rada, kako bi se pripremili odgovarajući programi dokvalifikacije i prekvalifikacije za nezaposlene, da bi se poslodavcima ponudila odgovarajuća radna snaga. Ovo je posebno važno u oblasti turizma, a prije svega za određene programe obuke (kuvara, konobara, poslastičara, recepcionera, turističkih vodiča, animatora i drugih) kao i ostalih djelatnosti sezonskog karaktera”, kazali su za CdM u PKCG.
Prema dobijenim rezultatima njihovog istraživanja o percepciji poslodavaca o kvalitetu radne snage sa srednjom stručnom školom, odnosno o reformi stručnog obrazovanja u Crnoj Gori, zaključeno je da reformu stručnog obrazovanja treba nastaviti sa naglaskom na povećanje udjela praktičnog rada u obrazovnim programima, kao i povećavanje standarda i kriterijuma za dobijanje diplome.
Učesnici istraživanja su smatrali da je potrebno organizovati program stručnog osposobljavanja osoba sa stečenim stručnim obrazovanjem koje bi omogućilo bolju pripremu za tržište rada naših mladih ljudi.
Posebnose ističe da je za turističku privredu važno razvijati znanja stranih jezika u skladu sa potrebama tržišta rada i sa karijernom orijentacijom učenika.
Ipak, kako smatraju u PKCG, prije svega država treba da stvori poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati interes da zaposle domaće radnike, kao i da se sezonski rad učini privlačnijim domaćem radniku.
Pored toga motivacija mladih ljudih je od presudnog značaja za uključivanje u proces sticanja praktičnog i radnog iskustva kroz sezonski rad u turizmu.
“Osim ponude odgovarajućih uslova rada, nadoknada, iskustva, potrebno je kreirati modalitete priznavanja ovako stečenih znanja u daljem nastavku školovanja, odnosno na odredjeni način društveno validirati posvećenost i radni angažman u budućim aplikacijama za posao. Potrebno je intenzivnije promovisati upise na ova zanimanja, kroz reformu i olakšavanje vertikalne i horizontalne prohodnosti ovih kvalifikacija tokom školovanja. Takođe prilagoditi obrazovne programe potrebama tržišta rada, još od osnovne škole. Svjedoci smo da karijerna orijentacija nije vrednovana u školama na odgovarajući način i da se zbog norme nastavnika izučavaju neprioritetne oblasti”, ocijenili su u PKCG.
Oni su naglasili da je srednja stručna škola “Sergej Stanić” obezbijeđivala kadrove privredi Crne Gore i pratila sve promjene i prilagođavala se novim zahtjevima iz oblasti trgovine, ugostiteljstva i turizma.
Istraživanje PKCG sprovedeno u aprilu ove godine je pokazalo da u oblasti turizma su prepoznate kao deficitarna zanimanja kvalifikovani kuvar, pica majstor, konobar, šanker…
Kada je u pitanju građevinarstvo, postoje kvalifikacije koje su prepoznate od strane poslodavaca kao deficitarne. Najčešće je u pitanju III stepen stručnosti gdje najviše nedostaju: tesari, zidari, armirači, rukovaoci građevinskih mašina, asfalteri, izolateri, gipsari, fasaderi, keramičari i podopolagači.
Ono što je posebno zabrinjavajuće je da skoro uopšte nema ponude ovih zanimanja na tržištu rada.
“Mnogo je faktora koji utiču na nezainteresovanost srednjoškolaca, nije afirmativna percepcija ovih zanimanja kod roditelja i djece. Uglavnom se smatra da su ovo jako teška zanimanja koja ne obezbjeđuju adekvatnu materijalnu satisfakciju. U razgovoru sa poslodavcima dolazimo do podataka da je jako širok spektar zanimanja u ovim oblastima i da za lojalnog i vrijednog radnika plata zna i višestruko da pređe iznose prosječnih prihoda na nivou države”, kažu u PKCG.
Crna Gora kao zemlja u razvoju doživjela je ekspanziju u oblasti građevinarstva, međutim tržiste i dalje ne nudi kontinuitet poslovanja, prisutna je i sezonalnost zbog zabrane građenja u toku turističke sezone.
Zbog toga, smatraju u PKCG, privrednici nisu u mogućnosti da ponude cjelogodišnje zaposlenje građevinskim radnicima, pa se na taj način i sam radnik opredjeljuje da egzistenciju traži u nekoj sigurnijoj cjelogodišnjoj aktivnosti, i po cijenu nižih primanja.
Jedan od načina za rješavanje ovog problema možda može biti u pojavljivanju velikih kompanija na našem tržistu, kompanija koje će moći da generišu, u sprezi školstvo/potrebe tržišta rada, veće zapošljavanje deficitarnih kadrova i njihovo eventualno distribuiranje na inostrana tržišta, jer su ova zanimanja deficitarna u cijeloj Evropi.
Ne treba zanemariti lica sa biroa rada i kroz proces prekvalifikacija, dokvalifikacija i inoviranja znanja uvesti nezaposlene u proces rada.
“Neophodno je raditi na afirmaciji zanimanja, kroz prikazivanje primjera dobre svjetske prakse, emisijama edukativnog karaktera u kojima se prikazuje na interesantan način šira slika aktivnosti u branši, po raznim sektorima. Na ovaj način se može stvoriti želja za ovim zanimanjima, koja uz primjenu modernih sredstava, nisu na listi najstresnijih, niti najtežih zanimanja”, zaključuju u PKCG za CdM.