Svaka država u ovom našem šarenom svijetu ima svoju jedinstvenu prazničnu božićnu tradiciju i novogodišnje običaje .Tako dolazimo do nekih bizarnih ali i zanimljivih božićnih i novogodišnji običaja u nekim zemljama svijeta koji su baš “blesavi”.
Deda mraz sa sunčanim naočarima
Deda Mraz sa crvenim ogrtačem i bijelom bradom je neizostavan prizor tokom novogodišnjih i božićnih praznika širom sveta. Mališani mu se raduju, ali i oni stariji koji se rado sjećaju kako je to biti dijete.
Ništa drugačije nije i na Obali Slonovače u Zapadnoj Africi. S jednom malom razlikom: tamo je on tamnoput i nosi sunčane naočare. S obzirom na temperature od oko 30 stepeni koje tamo vladaju u decembru, savršena iluzija božićne atmosfere moguća je samo uz pomoć veštačkog snijega.
Janoški bog među Lužičkim srbima
Iako deluje pomalo sablasno, Janšojskog boga koji malim Lužičkim Srbima poklanja slatkiše i božićne poslastice niko ne mora da se boji. Njegov bič donosi samo sreću. Janšojski bog oslanja se na tradiciju djeteta koje je poklanjalo drugoj djecu slatkiše, a koji je u stvari bio djevojka koja je iduće godine trebalo da se vjenča.
Crni Petar
Svake godine kada holandski Deda Mraz koga oni zovu Sinterklas, krene da djeci dijeli poklone, u zemlji uzavru duhovi. Razlog za vječitu svađu je njegov tradicionalni pratilac – Crni Petar. Mnogi smatraju da je to što je on tamnoput diskriminacija. I Odbor UN za ljudska prava traži da Holanđani taj lik izbace iz svoje božićne tradicije.
Sečenje božićnog drveta
novogodišnje drvo
Jedan drži, drugi siječe. Otac i sin u saksonskom Fišbahu sjeku božićno drvo. Ono je neodvojivi dio njemačke božićne tradicije. Neki ga donose u domove već početkom decembra, a neki neposredno uoči Božića. Ali uvijek je okićeno – nekada šareno i kičasto, nekada jednobojno i elegantno, a ponekad samo s nakitom iz dječije radinosti. Oni oprezniji prave svijeće zamjenjuju električnim sijalicama.
Aukcija mesa na pijaci
Za mnoge Britance aukcija mesa na londonskom Smitfild marketu predstavlja pravi božićni doživljaj. U jutro 24. decembra tu se ne prodaju samo kobasice, već prije svega ćurke. One u Engleskoj tradicionalno završavaju na božićnoj trpezi. Neposredno uoči kraja godine, mesari žele da isprazne svoje magacine i prodaju i poslednji odrezak.
Pokloni za životinje
U zoološkom vrtu Tarongi u Sidneju poklone za Božić dobijaju i životinje. Oni spolja djeluju kao da su u njima zapakovane čarape ili kravate. Na sreću ovih šimpanzi, u njima, međutim, nisu tekstilni predmeti već jestive poslastice.
Muzikom i plesom kroz noć
U vrijeme Božića, stanovnici Portorika učestvuju u specifičnom muzičkom festivalu zvanom Parandas. Tokom noći, grupe ljudi idu od vrata do vrata i pjevajući pjesme bude ukućane. Nakon kratkog slavlja u svakoj kući, porodica se priključuje grupi pjevača koja nastavlja svoj put.
Stanovnici Kube, preciznije, najstarijeg španskog grada na ovom ostrvu – Remediosa, slave svoju verziju parandasa tokom kojeg se dva susedna djela grada, San Salvador i El Karmen, takmiče u pravljenju kostima, rasvjeta, uskrašavanja ulica i naravno – vatrometu. Ovo takmičenje traje cijelu noć, a na kraju sam rivalitet pada u drugi plan, dok se stanovnici ovog gradića spajaju u zajedničkom slavlju.
Rudolf Dašer Dancer Prancer i Viksen
novogodišnji deda mraz
Rudolf, Dašer, Dancer, Prancer i Viksen – to su najpoznatiji Deda Mrazovi irvasi. Oni u američkoj božićnoj dekoraciji ne mogu da se izostave. U “zemlji neograničenih mogućnosti” vole malo više kiča i šljokica. Božićne dekoracije su u njujorškoj četvrti Bruklinu danas svojevrsna turistička atrakcija.
Darežljivi pauk
Ukrajinski folkor pripovijeda priču o darežljivom pauku koji je pomogao siromašnoj porodici da okiti jelku. Naime, pauk je ukrasio drvo pletući sjajnu mrežu po njemu. Danas, Ukrajinci ukrašavaju domove svjetlucavim mrežama kako bi prizvali sreću u idućoj godini.
Grožđe za sreću
U ponoć 31. decembra, u Španiji, tradicija je da se jede grožđe, i to tačno 12 zrna – kako bi osigurali 12 srećnih meseci koje predstoje.
Potkovica za sreću
Dio proslave Nove godine u Finskoj podrazumeva topljenje manjih konjskih potkovica, nakon čega se obavlja ritual predviđanja budućnosti. Otopljeno gvožđe se sipa u kantu ledene vode, u kojoj se brzo zamrzne – a novonastali oblici se tumače kako bi se predvidela sreća, zdravlje, bogatstvo i još mnogo toga u predstojećoj godini.
U velikom broju zemalja postoje i tradicije koje se obavezno poštuju kada je riječ o ovim praznicima. Pojedine su uobičajne kada se pomisli na kraj godine i razmjenu poklona, dok za neke vjerovatno niste imali priliku da čujete.
Za novčani dobitak
Na Filipinima, jedu se kolači okruglastog oblika, koji asociraju na novčiće, i time se priziva bogatstvo predstojeće godine.
Tuča za vrijeme praznika
Južna Amerika je kontinent koji je poznat po vrhunskim sportistima, a pogotovo iz oblasti borbenih sportova. Peru je jedna od rijetkih zemalja koja ima bizarnu tradiciju tuče tokom božićnih praznika.
Kod domorodačkih naroda je karakteristično da za vrijeme praznika udaraju jedni druge kao način slavlja, ali i reševanja sporova. Ovo nije tradicija samo za muškarce, već u njoj učestvuju i žene i deca, dok ogroman broj ljudi gleda ovaj prizor. Iako djeluje varvarski, to ne znači da ne postoje određena pravila.
Protivnika koji je na zemlji ne smijete da grizete ili udarate. Policija je uvek u pripravnosti ako se stvari slučajno otrgnu kontroli.
Praznične trke
U ovo doba godine se širom svijeta organizuju i trke koje imaju humanitarni karakter, a gdje su učesnici obučeni u kostim Deda Mraza.
Božićni vašari
Nezaobilazni deo praznične atmosfere u mnogim zemljama su i vašari. Drvene kućice kao iz bajke iz kojih se širi miris šećerlema, kobasica i kuvanog vina najveći su simbol prazničnog mjeseca na vašarima širom evropskih gradova.
Dok šljašti hiljade sijalica i zvjezdica, ova bajkovita sela oko kojih se skupljaju oduševljeni mališani, ali i odrasli, uvijek su mjesta dobre zabave i kupovine na pragu božićnih i novogodišnjih praznika. Iako je na prvi pogled isto u svim gradovima, svaki od njih nudi svojim posetiocima nešto posebno.
U čitavoj Njemačkoj proslava Božića je svečana i raskošna. Svaki veći grad organizuje vašar utrkujući se koji će privući više turista. Nekoliko atraktivnih lokacija u Berlinu, poput Aleksander placa i zamka Šarlotenburg, rezervisano je za božićne čarolije, a jedan od najneobičnijih i najpopularnijih svakako je Gendarmen, smješten između dvije katedrale i koncertne dvorane.
Nezaobilazan je i Drezden, grad koji još zovu i “Firenca na Elbi”. Njegov Štricelmarkt, najstariji je adventski sajam u Nemačkoj, koji je ime dobio po božićnom kolaču štricel koji liči na na naše pletenice.
Zlatni grad, Prag, lijep je u svako doba godine, a pogotovu pred novogodišnje i božićne praznike kad zasija na hiljade lampica. Svi posetioci sjate se na trg u starom djelu grada, između astronomskog sata i katedrale, jer zimska bajka počinje baš tu. Oko grandiozne jelke skućile su se ljupke kolibice prepune raznih đakonija.
Beč pred praznike ogrće svoje božićno ruho i na mnogim trgovima i ulicama organizuje razne svečanosti. Uzmite mapu grada i krenite u razgledanje. Na glavnim gradskim trgovima postavljene su mini-brvnare u kojima se prodaju božićni ukrasi i ostale drangulije, šećerleme, topli napici i nezaobilazne kobasice.
Najveći bazar je ispred Gradske skupštine, dok je prava zimska bajka na dva velika klizališta. Nedaleko odatle, na Trgu Marije Terezije smešteno je božićno selo, na čijim se štandovima prodaju tradicionalne rukotvorine i pokloni.
Izvor: Zanimljivosti dana